Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Zemlje Perzijskog zaljeva, Iran, Irak i Jemen

Europska unija sklopila je Sporazum o suradnji s Vijećem za suradnju u Zaljevu (regionalna organizacija koja okuplja Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate), Sporazum o suradnji s Jemenom te Sporazum o partnerstvu i suradnji s Irakom. EU nema službeni sporazum s Iranom i u Teheranu nema delegacije EU-a. Aktualni odnosi EU-a s Iranom temelje se na očuvanju Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP, odnosno Iranskog nuklearnog sporazuma) potpisanog u srpnju 2015. u Beču.

Pravna osnova

  • Glava V. (vanjsko djelovanje) Ugovora o Europskoj uniji.
  • Članci 206. i 207. (trgovina) te članci od 216. do 219. (međunarodni sporazumi) Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC)

Vijeće za suradnju u Zaljevu osnovano je u svibnju 1981. Ta skupina, koju još uvijek čine prvobitne članice, tj. Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), danas je glavni posrednik u odnosima EU-a s tih šest zemalja. EU i GCC u više su navrata zauzeli zajedničko stajalište o problemima na Bliskom istoku.

Zemlje Perzijskog zaljeva bogate naftom suočene su sa znatnim socioekonomskim i političkim promjenama, no napredak u provedbi reformi neujednačen je. Utjecaj arapskog proljeća na monarhije Perzijskog zaljeva ublažile su preventivne politike, koje su podrazumijevale subvencije i povećanje zapošljavanja u javnom sektoru, te represivne mjere, posebno u Bahreinu i Istočnoj pokrajini Saudijske Arabije. Zemlje GCC-a zadržale su aktivne uloge u diplomaciji Bliskog istoka, katkad se nadmećući jedna s drugom. To je doprinijelo diplomatskoj krizi između Katara i drugih zemalja GCC-a koje su optužile Katar za pružanje potpore terorističkim i sektaškim skupinama (uključujući Muslimansko bratstvo), financiranje skupina povezanih s Iranom, kršenje suverenosti susjednih zemalja i poticanje političkih prosvjeda u susjednim zemljama.

Premda se EU nada da će razviti političke veze sa zemljama te regije, među ostalim i kroz dijaloge o ljudskim pravima, odnose između EU-a i GCC-a u najvećoj mjeri određuju gospodarske i trgovinske veze. Opseg trgovinske razmjene između dviju strana tijekom godina postojano raste, pri čemu EU bilježi znatan trgovinski suficit.

Unija i GCC potpisali su 1988. Sporazum o suradnji. Cilj je tog sporazuma ojačati stabilnost te strateški važne regije, omogućiti stvaranje političkih i gospodarskih veza, proširiti gospodarsku i tehničku suradnju te produbiti suradnju u područjima energetike, industrije, trgovine i usluga, poljoprivrede, ribarstva, ulaganja, znanosti, tehnologije i okoliša. Sporazumom se predviđa održavanje godišnje sjednice zajedničkog vijeća/ministarskih sastanaka te sastanaka zajedničkih odbora za suradnju na razini visokih dužnosnika. Njime nije predviđena uspostava parlamentarnog tijela. U travnju 2016. zajednički odbor za suradnju između EU-a i GCC-a postigao je dogovor o uspostavi strukturiranijeg neformalnog dijaloga o trgovini i ulaganjima. Nakon toga je u srpnju 2016. uslijedio sastanak zajedničkog vijeća i ministarski sastanak između EU-a i GCC-a. Zbog diplomatske krize koja je u lipnju 2017. izbila između Katara i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nije bilo novih sastanaka.

Suradnja EU-a i GCC-a znatno se pojačala 2022. Tijekom zajedničkog ministarskog sastanka EU-a i GCC-a održanog 21. veljače 2022. u Bruxellesu snažno je naglašena važnost jačanja partnerstva EU-a i GCC-a. Na sastanku su ministri i ministrice potvrdili zajednički program suradnje za razdoblje od 2022. do 2027. u kojem se navode konkretne zajedničke aktivnosti u brojnim područjima, uključujući trgovinu i ulaganja, energetiku, klimatske promjene, obrazovanje, borbu protiv terorizma i humanitarnu pomoć.

U svibnju iste godine službeno obećanje ministara potvrđeno je u zajedničkoj komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o strateškom partnerstvu sa Zaljevom, u kojoj se predlaže sveobuhvatan okvir za proširenje odnosa sa zemljama GCS-a. U Komunikaciji koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 20. lipnja 2022. izričito se prepoznaje da sigurnost i stabilnost regije Zaljeva imaju izravne posljedice za EU te se istodobno naglašavaju potencijalne koristi snažnijeg i više strateškog partnerstva s GCC-om i njegovim državama članicama.

Partnerstvo EU-a i GCC-a otada ima pozitivan zamah. EU je 1. lipnja 2023. imenovao svojeg prvog posebnog predstavnika za regiju Zaljeva (Luigija di Maija) kako bi dodatno razvio snažnije, sveobuhvatno i strateški usmjerenije partnerstvo EU-a sa zemljama u regiji Zaljeva.

Nedugo nakon izbijanja sukoba između Izraela i Hamasa u Gazi, potaknutog terorističkim napadom Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., u Muscatu je 10. listopada 2023. održan 27. sastanak Zajedničkog vijeća EU-a i GCC-a. Na sastanku su ostvareni vrlo pozitivni rezultati, među ostalim: i. dogovor o uspostavi strukturiranog dijaloga o sigurnosti između EU-a i GCC-a; ii. sporazum o suorganizaciji Foruma na visokoj razini o regionalnoj sigurnosti i suradnji; te iii. sporazum o suradnji u području humanitarnih poslova. Prvi dijalog o sigurnosti između EU-a i GCC-a održan je 24. siječnja 2024. u Rijadu, nakon čega je 22. travnja 2024. u Luxembourgu održan Forum na visokoj razini o regionalnoj sigurnosti i suradnji.

Kad je riječ o gospodarskim vezama 1990. započeli su pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini, ali su od 2008. u zastoju zbog neslaganja oko izvoznih carina. Dijalog o trgovini i ulaganjima pokrenut je 2017. Od 1. siječnja 2007. za financiranje mjera za provedbu sporazuma o suradnji između EU-a i GCC-a na raspolaganju su sredstva u okviru Instrumenta za partnerstvo (kao i iz njegova prethodnika, Instrumenta za suradnju s industrijaliziranim državama i ostalim zemljama i teritorijima s visokim dohotkom). Zemlje GCC-a korisnice su i programa Erasmus Mundus.

Na prvom sastanku na vrhu EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu, održanim 16. listopada 2024., pokazalo se da odnosi između tih dviju regija imaju veliku stratešku važnost za obje strane. Sastanak na vrhu označio je prekretnicu jer je u zajedničkoj izjavi uspostavljen novi okvir za pojačanu suradnju sa zajedničkom predanošću jačanju veza u trgovini, ulaganjima, međuljudskim kontaktima te energiji i povezivosti. U raspravama je istaknut znatan neiskorišteni potencijal u gospodarskim odnosima EU-a i GCC-a, što je potaknulo postizanje dogovora kako bi se ubrzali pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini i istražili svi načini za jačanje gospodarske suradnje. Osim toga, EU i zemlje GCC-a naglasili su potrebu za pojačanom suradnjom u područjima kao što su mladi, obrazovanje, sport, mobilnost i kultura kako bi se potaknule tješnje međuljudske veze.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je 24. ožujka 2011. donio rezoluciju o odnosima EU-a i zemalja GCC-a u kojoj traži uspostavu strateškog partnerstva s GCC-om i njegovim državama članicama. Taj je stav potvrđen rezolucijom Europskog parlamenta od 28. veljače 2024 o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike — godišnje izvješće za 2023.

Izaslanstvo Parlamenta za odnose s Arapskim poluotokom održava redovite međuparlamentarne sastanke sa savjetodavnim vijećima iz te regije i prati razvoj odnosa između EU-a i GCC-a.

Parlament je proteklih godina donio rezolucije u kojima izražava posebnu zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u nekim zemljama GCC-a, uključujući rezolucije od 8. srpnja 2021., od 14. veljače 2019. i od 31. svibnja 2018. o Saudijskoj Arabiji, od 16. rujna 2021. o Ujedinjenim Arapskim Emiratima te od 11. ožujka 2021., od 7. srpnja 2016., od 4. veljače 2016., od 9. srpnja 2015. i od 12. ožujka 2015. o Bahreinu, te zbog ponovnog uvođenja smrtne kazne u Kuvajtu i Bahreinu. Nakon ubojstva novinara Jamala Khashoggia u saudijskom konzulatu u Istanbulu Parlament je usvojio rezoluciju u kojoj osuđuje to ubojstvo i poziva na međunarodnu, nezavisnu i nepristranu istragu njegova nestanka i izvansudskog pogubljenja te potiče saudijske vlasti da smjesta i bezuvjetno oslobode sve borce za ljudska prava.

Parlament je nekoliko puta pozvao na embargo EU-a na izvoz oružja Saudijskoj Arabiji, posljednji put u svojoj rezoluciji od 14. studenoga 2018., s obzirom na ozbiljne navode da Saudijska Arabija u Jemenu krši međunarodno humanitarno pravo.

Parlament je 2015. Nagradu Saharov za slobodu mišljenja dodijelio saudijskom blogeru Raifu Badawiju.

Jemen

Odnosi EU-a i Jemena utemeljeni su na Sporazumu o suradnji iz 1997. koji obuhvaća trgovinu, razvojnu suradnju, kulturu, komunikacije i informacije, okoliš i upravljanje prirodnim resursima te politički dijalog. U ožujku 2015. međunarodna vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je akciju protiv pobunjenika koji su svrgnuli tadašnjeg predsjednika s vlasti. Unija podupire posredovanje pod vodstvom UN-a radi pronalaska političkog rješenja tog sukoba.

Vijeće je 12. prosinca 2022. donijelo zaključke o Jemenu u kojima ponovno potvrđuje svoju predanost jedinstvu, suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Jemena i svoju punu potporu nastojanjima UN-a i posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda Hansa Grundberga da se postigne mir i ostvari napredak u posredovanju. EU poziva hutiste da odustanu od maksimalističkih stajališta i konstruktivno surađuju s posebnim izaslanikom UN-a Grundbergom. Vijeće je ujedno naglasilo iznimnu važnost ponovnog uvođenja i daljnjeg produljenja primirja.

Od početka rata 2015. EU je doprinio s više od 1,4 milijarde EUR za odgovor na krizu u Jemenu. Riječ je o iznosu od 998 milijuna EUR u humanitarnoj pomoći i 487 milijuna EUR u razvojnoj pomoći.

Europska unija je 2023. dodijelila 145,1 milijun EUR humanitarne pomoći osobama pogođenima sukobom u Jemenu. Humanitarna pomoć EU-a usmjerena je na pomoć najranjivijim osobama u zemlji, tj. osobama koje su izravno pogođene sukobom ili raseljene, kao i kućanstvima koja su pogođena nesigurnošću opskrbe hranom i zdravstvenim krizama. To podrazumijeva hranu, zdravstvenu skrb, obrazovanje, vodu i smještaj. Osim toga obuhvaća i poboljšane higijenske usluge za raseljeno stanovništvo i područja pogođena sukobima, kao i područja s velikom nesigurnošću opskrbe hranom i pothranjenošću.

Europska unija je 2023. dodijelila 55 milijuna EUR razvojne pomoći namijenjene za sigurnost opskrbe hranom i potporu za egzistenciju kako bi se zadovoljile hitne potrebe u pogledu sigurnosti opskrbe hranom te osigurali dugoročni razvoj i samodostatnost.

Delegacija EU-a u Republici Jemenu trenutačno djeluje iz Ammana (Jordan).

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je 9. srpnja 2015., 25. veljače 2016., 15. lipnja 2017., 30. studenoga 2017., 4. listopada 2018. i 11. veljače 2021. donio rezolucije o Jemenu u kojima je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog alarmantnog humanitarnog i sigurnosnog stanja te pozvao na stvarni prekid vatre. Parlament je 13. rujna 2017. donio rezoluciju o izvozu oružja, u kojoj izražava žaljenje zbog činjenice da se vojna tehnologija izvezena iz država članica upotrebljava u sukobu u Jemenu.

Izaslanstvo Parlamenta za odnose s Arapskim poluotokom odgovorno je za odnose s Jemenom i za praćenje stanja u toj zemlji.

Irak

Europska unija je i dalje predana Iraku jer su gospodarski oporavak te zemlje i konsolidacija njezine demokracije ključni za promicanje stabilnosti ne samo u Iraku, već i u široj regiji i Europi.

Pomoć koju EU pruža od izbijanja rata 2003. od ključne je važnosti. U svibnju 2012. potpisan je Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka. U njemu je utvrđen okvir za dijalog i suradnju u nizu područja, uključujući politička pitanja, borbu protiv terorizma, trgovinu, ljudska prava, zdravlje, obrazovanje i okoliš. U okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji, u siječnju 2014. održan je prvi sastanak Vijeća za suradnju EU-a i Iraka. Drugi sastanak održan je 18. listopada 2016., a treći u ožujku 2023. u Bruxellesu. Komisija se obvezala da će u razdoblju od 2014. do 2020. Iraku pružiti potporu u iznosu od 75 milijuna EUR za suradnju u području ljudskih prava, vladavine prava, obrazovanja i održive energije.

U siječnju 2018. EU je usvojio novu strategiju za Irak. Strategija je usmjerena na kontinuirano pružanje humanitarne pomoći EU-a iračkom narodu i na stabilizaciju područja oslobođenih od takozvane Islamske države, s tri milijuna raseljenih Iračana koji se i dalje ne mogu vratiti kući. Njezin je dugoročni cilj također pokrenuti reforme, obnovu i pomirenje potrebno u Iraku kako bi se učvrstio mir i izgradila ujedinjena, demokratska država u kojoj svi građani mogu u većem blagostanju u potpunosti ostvarivati svoja prava.

U skladu sa Strategijom EU-a za Irak i Sporazumom o partnerstvu i suradnji, višegodišnjim okvirnim programom Komisije za razdoblje od 2021. do 2027. nastoje se stvoriti uvjeti i mogućnosti za sve Iračane, a posebno za mlade, kako bi napredovali u prosperitetnijem i demokratskijem Iraku otpornom na šokove. U višegodišnjem okvirnom programu za razdoblje od 2021. do 2027. predlažu se sljedeća tri prioritetna područja: 1. stvaranje zelenih radnih mjesta i gospodarska diversifikacija; 2. ljudski razvoj i društveni ugovor; te 3. digitalno participativno upravljanje i demokracija.

EU osim toga pruža pomoć Iraku u području sigurnosti. Kao odgovor na zahtjev iračkih vlasti Vijeće je u listopadu 2017. uspostavilo misiju zajedničke sigurnosne i obrambene politike kako bi podržalo reformu sektora civilne sigurnosti (EUAM Iraq). Članovi EUAM-a pružaju iračkim vlastima smjernice i stručno znanje o reformi sektora civilne sigurnosti. Time se nastoji olakšati dosljedna provedba iračke strategije nacionalne sigurnosti.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je proteklih godina donio nekoliko rezolucija o stanju u Iraku, uključujući rezolucije o stanju prava žena i nedavni prijedlog izmjene Zakona o osobnom statusu, ofenzivi Islamske države, rodno uvjetovanom nasilju, progonu manjina, stanju u sjevernom Iraku/Mosulu, masovnim grobnicama, obrazovanju djece u izvanrednim situacijama, uništenju kulturnih dobara koje je počinila Islamska država te o izvozu oružja.

Izaslanstvo Parlamenta za odnose s Irakom održava međuparlamentarne sjednice s iračkim Zastupničkim vijećem. Posljednja međuparlamentarna sjednica održana je 2023. u Bagdadu. Slijedeća međuparlamentarna sjednica održat će se u Bruxellesu 14. svibnja 2025.

Nagradu Saharov za 2016. Parlament je dodijelio Nadiji Murad Basee Taha i Lamiji Aji Bashar koje su preživjele seksualno ropstvo u Islamskoj državi u Iraku i postale glasnogovornice žena žrtava seksualnog nasilja koje provodi Islamska država. Javne su zagovornice jezidske zajednice u Iraku, vjerske manjine nad kojom su militanti Islamske države provodili genocidnu kampanju.

Iran

Odnosi EU-a s Iranom predstavljaju problem, posebno zbog potpore Irana ruskoj invaziji na Ukrajinu, te su se pogoršali do te mjere da se financijskim sredstvima EU-a ne podupiru nikakve aktivnosti u Iranu, osim vrlo konkretne potpore za branitelje ljudskih prava i humanitarna djelovanja. Budući da Iran nije član Svjetske trgovinske organizacije i ne postoji bilateralni sporazum između EU-a i Irana, trgovina između njih podliježe općem uvoznom režimu EU-a. Prema Eurostatu trgovina između EU-a i Irana bila je procijenjena na 4,7 milijardi EUR u 2023., što je smanjenje od 9 % u odnosu na 5,2 milijarde EUR iz 2022.

Glavni prioritet EU-a u odnosima s Iranom jest očuvanje Iranskog nuklearnog sporazuma (ZSAP) potpisanog u srpnju 2015. u Beču. ZSAP je ključna sastavnica međunarodnog sustava neširenja nuklearnog oružja. Njime se daje ovlast UN-ovu nuklearnom nadzorniku, tj. Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) koja provodi najstrože inspekcije u povijesti neširenja nuklearnog oružja. IAEA preuzima punu odgovornost za nadzor kontinuiranog poštovanja obveza iz ZSAP-a u Iranu. U zamjenu za preuzimanje obveza Iran se na temelju ZSAP-a ponovno uključuje u globalni sustav.

Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz ZSAP-a 2018. godine i politika maksimalnog pritiska koja je uslijedila, doveli su do toga da Iran smanji opseg svojih obveza u okviru Sporazuma, u skladu s kojim je uspostavljen sveobuhvatan i strog sustav inspekcijskih pregleda i nadzora koje provodi Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). EU, zajedno sa skupinom E3 (Njemačka, Francuska i Ujedinjena Kraljevina), Rusijom i Kinom, radi na tome da se očuva ZSAP, a time i da se poštuju obveze koje je Iran preuzeo.

U skladu sa ZSAP-om, embargo na uvoz oružja u Iran istekao je 18. listopada 2020. EU je izrazio zadršku u pogledu isteka embarga, ali je istodobno odbacio prijetnje vlade SAD-a o ponovnom uvođenju svih sankcija UN-a (tzv. snapback). EU zadržava vlastiti embargo na oružje koji nije povezan sa ZSAP-om, već s kršenjima ljudskih prava, neprijateljskim djelovanjem prema EU-u te s lansiranjima balističkih i krstarećih raketa. Instrumentom EU-a za potporu trgovinskoj razmjeni s Iranom (INSTEX) nije bilo moguće kompenzirati teške posljedice sankcija SAD-a koje su dodatno pogoršane izbijanjem epidemije bolesti COVID-19, što je samo osnažilo politiku tvrdolinijaša. EU je pružio humanitarnu pomoć najugroženijim skupinama u Iranu čime se ukupna pomoć EU-a Iranu od 2016. povećala na više od 90 milijuna EUR.

Teška gospodarska situacija u Iranu i izostanak očekivanih rezultata ZSAP-a utjecali su na predsjedničke izbore održane u lipnju 2021. na kojima je pobijedio radikalac Ebrahim Raisi, konzervativni vjerski vođa i bivši čelnik pravosuđa. Aktualni kabinet čini niz ministara na koje se primjenjuju međunarodne sankcije.

U ožujku 2024. održan je prvi krug izbora za iranski parlament (Majles — Zastupničko vijeće), a u svibnju 2024. drugi krug.

Pregovori o ZSAP-u u Beču prekinuti su nakon predsjedničkih izbora u lipnju 2021. Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorila je u srpnju 2021. da je Teheran namjeravao upotrijebiti uranij obogaćen izotopom U-235 do 20 % u proizvodnji goriva za istraživački reaktor u Teheranu. EU je u potpunosti ostao predan ZSAP-u te i dalje ima važnu ulogu u povezivanju svih strana i poticanju da se pridržavaju sporazuma.

Kao odgovor na odlučno stajalište EU-a o ljudskim pravima Iran je u travnju 2021. najavio obustavu svih pregovora o ljudskim pravima i suradnje s EU-om u području terorizma, droga i izbjeglica. U siječnju 2022. iranski sud osudio je iranskog borca za ljudska prava Nargesa Mohammadija na osam godina zatvora te 70 udaraca bičem. Kao odgovor na taj slučaj EU je u siječnju 2022. pozvao Iran na poštovanje međunarodnog prava. Smrt Mahse Amini u pritvoru u rujnu 2022. dodatno je otežala bilateralne odnose.

Pregovori u Beču usporili su nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. te iranske gospodarske i vojne potpore Moskvi. Sudjelovanje Irana u ratu između Hamasa i Izraela u pojasu Gaze od listopada 2023. i potpora Teherana trećim skupinama kao što su Hezbolah i hutisti dodatno su zakomplicirali pregovore. U izvješću IAEA-e iz studenoga 2023. navedeno je da Iran skladišti dovoljno uranija za tri atomske bombe. IAEA se 2024. usredotočila na povećanje nadzora nad iranskim nuklearnim programom i njegova praćenja.

U veljači 2024. glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je da Iran nastavlja obogaćivati uranij znatno više od količina potrebnih za komercijalnu upotrebu nuklearne energije. Iako je tempo obogaćivanja uranija blago usporio od prosinca 2023., Iran 2024. i dalje obogaćuje uranij po povišenoj stopi od oko sedam kilograma mjesečno do 60 % čistoće. U 2024. raste zabrinutost zbog obogaćivanja urana i potencijalnih nuklearnih kapaciteta Irana. U veljači 2024. predsjednik iranske Organizacije za atomsku energiju Mohammad Eslami potvrdio je da je Iran počeo graditi novi nuklearni istraživački reaktor u Isfahanu u kojem se već nalaze tri reaktora.

Uloga Europskog parlamenta

Izaslanstvo Parlamenta za odnose s Iranom osnovano je 2004. radi uspostave izravnog kanala komunikacije s iranskim parlamentom. Izaslanstvo za odnose s Iranom ima od 2015. ključnu ulogu u ZSAP-u i povezivanju EU-a i Irana. Od 2005. održano je sedam međuparlamentarnih sjednica od kojih je posljednja održana u Bruxellesu u rujnu 2018.

Unatoč prekidu odnosa Parlamenta i Irana, Parlament je osigurao platformu za suradnju s iranskim civilnim društvom, iranskom dijasporom i iranskim borcima za ljudska prava. Parlament oduvijek podupire predanost EU-a diplomatskom rješenju pitanja iranskog nuklearnog programa. Iako je snažan zagovornik ZSAP-a Parlament aktivno prati situaciju u pogledu političkih protivnika, vjerskih manjina, boraca za ljudska prava, žena i LGBTIQA+ zajednice u Iranu. Osim toga, Parlament se snažno protivi smrtnoj kazni, mučenju, proizvoljnim suđenjima, policijskoj brutalnosti i pritvaranju političkih protivnika.

Nedavne relevantne mjere i rezolucije Europskog parlamenta o Iranu od 2019.:

 

Simona-Daniela Moroianu / Daniele Cardella