Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Južna Azija

Kao dio šire indopacifičke regije južna Azija ima ključnu geostratešku važnost za EU koji se suočava sa znatnim izazovima. Indopacifička regija brzo se razvija i postaje najvažnija geostrateška regija u kojoj živi više od 50 % svjetskog stanovništva. Strategija EU-a za suradnju u indopacifičkoj regiji donesena je u rujnu 2021. kako bi se povećala prisutnost EU-a u regiji, izgradila partnerstva i ojačao međunarodni poredak utemeljen na pravilima. EU trenutačno provodi prilagodbu svojih postojećih instrumenata u okviru svoje strateške autonomije i zbog sve većih geostrateških izazova. Strateškim kompasom EU-a za sigurnost i obranu, koji je Vijeće službeno odobrilo u ožujku 2022., promiče se otvorena regionalna sigurnosna struktura utemeljena na pravilima, uključujući sigurne pomorske komunikacijske linije, izgradnju kapaciteta i pojačanu pomorsku prisutnost u indopacifičkoj regiji. EU kao snažan gospodarski akter i važan donator razvojne i humanitarne pomoći uspostavlja sve čvršće veze sa zemljama južne Azije. EU radi na poticanju izgradnje institucija, demokracije, dobrog upravljanja i ljudskih prava. No istodobno postoje razlozi za zabrinutost u pogledu sigurnosti, primjerice sukob u Kašmiru, stanje u Afganistanu, pitanje pomorske sigurnosti i terorizam. Europski parlament podupire suradnju i pružanje pomoći EU-a u južnoj Aziji, pri čemu se ciljana potpora pruža najugroženijim skupinama stanovništva.

U ovom se informativnom članku opisuje regija južne Azije. Dostupni su i informativni članci o istočnoj Aziji (5.6.8.) i jugoistočnoj Aziji (5.6.9.).

Pravna osnova

Sporazumi o partnerstvu i suradnji (bilateralni odnosi) i 

Južnoazijsko udruženje za regionalnu suradnju

EU potiče regionalnu integraciju i podržava Južnoazijsko udruženje za regionalnu suradnju (SAARC). Države članice SAARC-a su Afganistan, Bangladeš, Butan, Indija, Maldivi, Nepal, Pakistan i Šri Lanka. EU, Kina, Iran, Japan, Južna Koreja, Mauricijus, Mjanmar i Sjedinjene Američke Države imaju status promatrača. Zbog unutarnjih neslaganja, posebno između Indije i Pakistana, došlo je do zastoja u radu SAARC-a. Organizacija je ostvarila napredak u rješavanju regionalnih pitanja, uključujući gospodarsku suradnju i humanitarne krize. Međutim, i dalje postoje izazovi kao što su strukturne slabosti i gospodarske razlike među državama članicama.

Razvojna suradnja između EU-a i zemalja južne Azije obuhvaća financijsku i tehničku pomoć te gospodarsku suradnju. U prioritete se ubrajaju regionalna stabilnost, smanjenje siromaštva, ljudska prava, održivi razvoj, dobro upravljanje i radnička prava. Suradnjom između EU-a i SAARC-a nastoji se poticati usklađivanje standarda i olakšavanje trgovine, kao i podizanje razine osviještenosti o prednostima regionalne suradnje. Nedavne inicijative bile su usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena i digitalnu transformaciju. Godine 2024. EU i SAARC pokrenuli su zajednički program za poboljšanje regionalne povezanosti i promicanje održive energije.

Indija

U studenom 2004. na petom sastanku na vrhu EU-a i Indije uspostavljeno je Strateško partnerstvo EU-a i Indije, kojim se promiču politički dijalog i suradnja, razvoj gospodarskih odnosa, trgovina i ulaganja te jačaju razmjene među ljudima.

EU je 2023. učvrstio svoj položaj najvećeg trgovinskog partnera Indije, pri čemu je trgovina robom dosegnula 124 milijarde EUR, odnosno 12,2 % ukupne trgovine Indije. Ta činjenica EU stavlja ispred Sjedinjenih Američkih Država (10,8 %) i Kine (10,5 %) u pogledu obujma trgovine s Indijom. Trgovina uslugama između dvaju partnera 2023. dosegnula je 50,8 milijardi EUR, što je znatno povećanje u odnosu na 30,4 milijarde EUR 2020. Indija je 2023. bila deveti najveći trgovinski partner EU-a i bila je odgovorna za 2,2 % ukupne trgovine robom EU-a.

EU je najveći strani ulagač u Indiji, a priljev stranih ulaganja u tu zemlju u proteklom se desetljeću povećao s 8 % na 18 %. U Indiji je prisutno oko 6000 europskih poduzeća koja izravno osiguravaju 1,7 milijuna, a neizravno 5 milijuna radnih mjesta u cijelom nizu sektora. Na Indiju se trenutačno primjenjuju jednostrane povlaštene tarife u okviru općeg sustava povlastica EU-a (OSP), kojim se jednostrane trgovinske povlastice povezuju s poštovanjem ljudskih i radničkih prava. S obzirom na to da je niz sektora prerastao OSP, 21 % ukupnog uvoza EU-a iz Indije ispunjavalo je 2023. uvjete za povlastice. Udio Indije u svjetskoj proizvodnji i trgovini s EU-om i dalje je relativno malen u usporedbi s njezinim potencijalom. Visoke carine u Indiji, zajedno s propisima EU-a o zaštiti okoliša kao što je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, i dalje predstavljaju prepreke daljnjem širenju trgovine.

Posljednjih godina Indija je sve aktivnija na međunarodnoj sceni. Ona pokazuje sve veći interes za poboljšanje svojih trgovinskih odnosa s EU-om, koji trenutačno uglavnom slijede pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Područja koja su trenutačno relevantna za trgovinske odnose EU-a i Indije su poljoprivreda, usluge, digitalna trgovina, zaštita patenata, okoliš i radnička prava. U ožujku 2024. Indija je potpisala trgovinski sporazum od 100 milijardi USD (odnosno 91 milijarde EUR) s Europskim udruženjem slobodne trgovine (EFTA), kojim će se ukinuti strože carinske tarife na industrijske proizvode u zamjenu za ulaganja tijekom razdoblja od 15 godina.

Indija i EU postigli su 2020. dogovor o „Planu do 2025.” kao općem okviru za usmjeravanje zajedničkog djelovanja. U lipnju 2022. Indija i EU složili su se da će dalje razvijati svoje strateško partnerstvo nastavkom razgovora o sporazumu o slobodnoj trgovini te pokretanjem pregovora o sporazumu o zaštiti ulaganja i o sporazumu o oznakama zemljopisnog podrijetla.

Do ožujka 2025. dovršeno je deset krugova pregovora, ali i dalje postoje neka pitanja u pogledu mjera održivosti, razvoja čiste energije, javne nabave i ljudskih prava.

U svibnju 2021. uspostavljeno je partnerstvo za povezanost EU-a i Indije. U lipnju 2023. održana je Konferencija o povezanosti Indije i EU-a kako bi se utvrdili konkretni projekti u pogledu povezanosti. Indija je u kolovozu 2023. donijela Zakon o zaštiti digitalnih osobnih podataka.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i indijski premijer Narendra Modi na svojem su sastanku u travnju 2022. najavili uspostavu Vijeća EU-a i Indije za trgovinu i tehnologiju. U veljači 2023. EU i Indija ojačali su svoj odnos osnivanjem toga Vijeća. U ožujku 2024. održana je konferencija čelnika EU-a i Indije posvećena automobilskom sektoru, medicinskoj opremi i zdravstvenom sektoru.

Komisija je pod vodstvom predsjednice von der Leyen u veljači 2025. prvi put službeno posjetila Indiju i sastala se s premijerom Modijem i indijskom vladom. Tijekom tog posjeta Indija i EU obvezali su se podići svoje partnerstvo na višu razinu, nastaviti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini, produbiti suradnju u okviru Vijeća za trgovinu i tehnologiju te istražiti mogućnosti za partnerstvo u području sigurnosti i obrane. EU istražuje i mogućnosti za partnerstva u području obrane s Indijom u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) i potencijalne pregovore o sporazumu o sigurnosti podataka. Partnerstvo Indije i EU-a bit će usmjereno i na suradnju u području sigurnosti i na konkretne infrastrukturne projekte kao što je gospodarski koridor Indija – Bliski istok – Europa. Ključni sektori suradnje uključuju elektroniku, poluvodiče, telekomunikacije, inženjerstvo i farmaceutske proizvode, s naglaskom na osiguravanju lanaca opskrbe. Obje strane surađuju i u području umjetne inteligencije, kvantnog računalstva, svemirske tehnologije i 6G tehnologije.

U okviru programa Obzor Europa (2021.–2027.) ojačava se i suradnja između Indije i EU-a u pitanjima znanosti, tehnologije i inovacija. Indijska obrazovna politika trenutačno nastoji razviti više međunarodnih partnerstava s europskim sveučilištima kako bi zajedno radili na programima Obzora Europa.

Od 19. travnja do 1. lipnja 2024. u Indiji su održani opći izbori. Stranka Bharatiya Janata (BJP), na čelu s premijerom Modijem, osvojila je najviše mjesta treći put zaredom, ali nije ostvarila većinu u donjem domu parlamenta Indije Lok Sabha. Umjesto toga, moraju se obratiti svojim saveznicima u Nacionalnom demokratskom savezu (NDA) kako bi osigurali 272 mjesta potrebna za formiranje sljedeće administracije. U međuvremenu više od dvadeset oporbenih stranaka, uključujući stranku Kongresa koja je nekad dominirala, raspravlja o svojim sljedećim koracima nakon što je njihov savez, Indijski nacionalni razvojni uključivi savez (INDIA), premašio očekivanja.

Kao zemlja s najvećim brojem stanovnika na svijetu, Indija provodi političke i gospodarske reforme usmjerene na modernizaciju uprave, dobro upravljanje, borbu protiv korupcije uz pomoć programa demonetizacije i transparentnosti, rješavanje socijalnih problema, razvoj gospodarstva preko inicijativa „Make in India” i „Invest India” i uvođenje državnog poreza na robu i usluge. Indija je nuklearna sila, kao i njezini susjedi Pakistan i Kina, te se suočava sa sigurnosnim problemima, terorizmom i oružanim sukobima na granici, osobito s Pakistanom u autonomnoj državi Džamuu i u Kašmiru te, u manjoj mjeri, s Kinom.

Indijski kastinski sustav jedan je od najstarijih oblika socijalne klasne organizacije na svijetu, no ujedno i razlog za zabrinutost zbog kontinuirane diskriminacije na temelju kaste. Osim toga, Indija je etnički i jezični mozaik te u brojnim njezinim državama vlada napetost i izvještava se o povredama ljudskih prava i prava žena i djece. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (MOR), u Indiji je dječji rad i dalje ozbiljan problem unatoč tome što je premijer Modi odobrio niz mjera kojima se djeci mlađoj od 14 godina zabranjuje obavljanje opasnih zadaća te se predviđaju stroge kazne za poslodavce koji krše zakon.

U aktualnom, desetom zakonodavnom razdoblju Izaslanstvu Europskog parlamenta za odnose s Indijom predsjeda Angelika Niebler (EPP, DE).

U srpnju 2022. Parlament je donio rezoluciju o budućoj trgovinskoj i investicijskoj suradnji EU-a i Indije, u kojoj je pozdravio predanost radu na sklapanju ambicioznog, uravnoteženog, sveobuhvatnog i uzajamno korisnog trgovinskog sporazuma između EU-a i Indije koji se temelji na vrijednostima. Parlament je pozdravio Vijeće za trgovinu i tehnologiju.

U srpnju 2023. Parlament je donio rezoluciju o stanju u indijskoj državi Manipur u kojoj poziva na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se zaustavilo etničko i vjersko nasilje, zaštitile sve vjerske manjine i spriječila daljnja eskalacija.

Odbor Parlamenta za međunarodnu trgovinu posjetio je Indiju u travnju 2022., kao i Pododbor za sigurnost i obranu u prosincu 2023.

Kad je riječ o međuparlamentarnom dijalogu, 15. međuparlamentarna sjednica EU-a i Indije održana je u prosincu 2023. u New Delhiju. Rasprave su bile usmjerene na stanje strateškog partnerstva, bilateralnu trgovinu, klimatske promjene, regionalna pitanja, civilno društvo i pitanja ljudskih prava.

U siječnju 2024. Parlament je donio rezoluciju o odnosima EU-a i Indije u kojoj poziva na proširenje i produbljivanje odnosa EU-a i Indije kao strateških partnera, posebno u ključnim područjima kao što su klimatske promjene, digitalizacija, povezanost, trgovina i ulaganja, vanjska, sigurnosna i obrambena politika, ljudska prava i vladavina prava.

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) posjetio je Indiju u siječnju 2025. Rasprave su obuhvaćale ključne zakonodavne akte EU-a povezane s digitalnim uslugama, digitalnim tržištima, umjetnom inteligencijom, sigurnošću proizvoda i zaštitom potrošača.

Pakistan

Odnosi EU-a i Pakistana započeli su još 1962. i trenutačno se temelje na Sporazumu o suradnji iz 2004. EU, kao jedan od vodećih donatora razvojne i humanitarne pomoći, podržava demokraciju i izgradnju institucija u Pakistanu.

Pakistan je jedan od velikih korisnika jednostranih trgovinskih povlastica EU-a u okviru općeg sustava povlastica plus (OSP+), ponovno uvedenog 2014. Kao dio tog procesa, Odbor Parlamenta za međunarodnu trgovinu prati usklađenost sa zahtjevima sustava OSP+. Status Pakistana u okviru tog sustava mogao bi se preispitati jer on podrazumijeva obveze koje se odnose na jamčenje ljudskih prava i vjerskih sloboda. U lipnju 2022. promatračka misija EU-a ocijenila je stvarnu provedbu 27 međunarodnih konvencija, što je obvezan zahtjev za zadržavanje za Pakistan vrlo korisnog statusa OSP+. Od pristupanja Pakistana sustavu OSP+ 2014. pakistanska poduzeća povećala su izvoz na tržište EU-a za 65 %. U studenome 2023. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) objavile su zajedničko izvješće o procjeni napretka osam zemalja korisnica sustava OSP+, uključujući Pakistan. U tijeku je izrada nove uredbe o OSP-u. Za njezinu provedbu zemlje korisnice morat će službeno podnijeti zahtjev za novodoneseni program. Taj se proces pomno prati u Islamabadu.

Unija je 2023. zadržala položaj drugog najvećeg trgovinskog partnera Pakistana, a njezin udio u ukupnoj trgovini te zemlje iznosio je 15,3 %. Pakistan je 2023. zauzeo 47. mjesto na listi trgovinskih partnera EU-a u trgovini robom, s udjelom od 0,2 % u ukupnoj trgovinskoj razmjeni EU-a.

EU je bitan donator razvojne i humanitarne pomoći za Pakistan. U okviru višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje 2021.–2027. EU je dodijelio 265 milijuna EUR bespovratnih sredstava partnerstvima s Pakistanom za razdoblje 2021.–2024. Tim se financiranjem podupiru tri prioritetna područja: zeleni uključivi rast, ljudski kapital i upravljanje. EU je pokrenuo i inicijativu Tima Europa pod nazivom „Bolja ponovna izgradnja stvaranjem zelenih radnih mjesta”, čiji je cilj poticanje zelenog rasta i jačanje otpornosti na klimatske promjene u Pakistanu.

EU je uvidio izazove s kojima se Pakistan suočava kad je riječ o prihvatu više od tri milijuna izbjeglica te je spreman razmotriti pružanje dodatne potpore, među ostalim za dobrovoljnu repatrijaciju izbjeglica u Afganistan. Osim toga, u okviru Svjetskog programa UN-a za hranu 2023. pružena je potpora za više od 180 000 ranjivih osoba pogođenih poplavama u sedam okruga pokrajine Sindh, što je omogućeno doprinosom humanitarne pomoći EU-a.

U studenome 2024. u Islamabadu je održana 14. sjednica Zajedničkog povjerenstva EU-a i Pakistana kako bi se razmotrio strateški plan suradnje i proširila suradnja. EU je uvažio napore Pakistana u pomaganju afganistanskim izbjeglicama, dok je Pakistan izrazio zabrinutost zbog Kašmira i zagovarao prekid vatre u Gazi. EU je ponovno istaknuo svoju predanost humanitarnoj pomoći i ponovno potvrdio svoje stajalište o Ukrajini.

U ožujku 2024. EU i Pakistan održali su 9. politički dijalog u Islamabadu, koji je obuhvaćao širok raspon regionalnih i globalnih zbivanja.

Očekuje se da će se geostrateška uloga Pakistana u indopacifičkoj regiji dodatno povećati, posebno nakon što su talibani u kolovozu 2021. preuzeli vlast u Afganistanu. Stabilan, demokratski i prosperitetan Pakistan od ključne je važnosti za EU jer je ta zemlja važna za kontakt s talibanima i glavno je odredište afganistanskih izbjeglica. Pakistan trenutačno radi na svojoj međunarodnoj reputaciji.

Pakistanski politički život u stalnom je previranju. Vojska je i dalje uključena u unutarnju i vanjsku politiku te ima širok mandat u području sigurnosti i borbe protiv terorizma.

Parlamentarni izbori u Pakistanu održani su u veljači 2024. uz stroge sigurnosne mjere. Muhammad Shehbaz Sharif, vođa Pakistanske muslimanske lige (PML-N), ponovno je imenovan premijerom. Kandidatima iz oporbene stranke, Pakistan Tehreek-e-Insaf (PTI), kandidiranje nije bilo dopušteno. Političke napetosti i dalje su velike, a zatvoreni vođa PTI-ja Imran Khan tvrdi da je njegova kazna nepravedna i politički motivirana. Pristaše PTI-ja i dalje prosvjeduju, ali stranka PML-N Shehbaza Sharifa i dalje ima kontrolu uz snažnu potporu pakistanske vojske.

U travnju 2021. Parlament je donio rezoluciju o zakonima o bogohuljenju u Pakistanu, u kojoj je pozvao Komisiju da ponovno ocijeni ispunjava li Pakistan uvjete za program OSP+ s obzirom na pogoršanje stanja ljudskih prava. Parlament prati korake koje su Komisija i ESVD poduzeli radi rješavanja problema povezanih s ljudskim pravima, uključujući zakone o bogohuljenju, kojima se predviđaju stroge kazne, među ostalim i smrtna kazna.

U ožujku 2022. održana je 13. međuparlamentarna sjednica EU-a i Pakistana. Rasprave su bile usredotočene na politička zbivanja u Pakistanu, rusku invaziju na Ukrajinu, trgovinu, sustav OSP+ i ljudska prava. Na međuparlamentarnoj sjednici smatralo se ključnim da zastupnici obiju strana ocijene napredak te da osiguraju parlamentarni nadzor i smjernice za bilateralne odnose.

Četrnaesti sastanak na vrhu EU-a i Pakistana održan je u Islamabadu 14. travnja 2025.

Afganistan

Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj između EU-a i Afganistana potpisan je u veljači 2017., a Europski parlament odobrio ga je u ožujku 2019. Odnosi s EU-om bili su prilagođeni ratnoj i poslijeratnoj situaciji. Zahvaljujući znatnom doprinosu Parlamenta Afganistan se postupno djelomično uključio u Strategiju EU-a za srednju Aziju.

Talibani su od svibnja 2021. brzo stekli kontrolu nad Afganistanom uz minimalan otpor sigurnosnih snaga. Do kolovoza 2021. zauzeli su Kabul nakon što je predsjednik Ghani pobjegao u Dubai. SAD i NATO u istom su mjesecu dovršili povlačenje postrojbi s državnog područja, zaključivši dvadesetogodišnji rat, no pritom izazvavši humanitarnu krizu. Talibani su u rujnu 2021. osnovali privremenu vladu u kojoj su sudjelovali samo muškarci, čime su prekršili obećanja o uključivosti. Otad su počinili teška kršenja ljudskih prava, posebno usmjerena na žene, djevojčice i manjinske skupine.

Afganistan se 2024. borio s kritičnom humanitarnom krizom u kojoj je više od 23,7 milijuna ljudi trebalo pomoć. Talibanska ograničenja za žene, koja uključuju zabranu njihova sudjelovanja na sveučilištima i rada u nevladinim organizacijama, zajedno s dekretom iz kolovoza 2024. kojim se u javnosti suzbijaju glasovi žena, pogoršala je situaciju. Te politike, uključujući stroge kodekse odijevanja za žene, imaju pogubne i za život opasne učinke. EU je osudio te mjere, zahtijevajući okončanje aktualnih zlostavljanja talibana i ponovno potvrđujući svoju predanost pružanju potpore afganistanskim ženama i djevojčicama. Veze talibana s Al Kaidom i tzv. Islamskom državom nisu sasvim jasne, a u toj zemlji primjetna je i podjela između urbanih i ruralnih zajednica.

S obzirom na to da je riječ o jednoj od zemalja koje najviše u svijetu ovise o vanjskoj pomoći, Afganistan je suočen s humanitarnom katastrofom zbog koje polovica stanovništva nema pristup osnovnim potrepštinama kao što su hrana, voda i lijekovi. Humanitarna situacija dodatno je pogoršana činjenicom da je više od tri milijuna osoba interno raseljeno, dok se u Pakistanu i Iranu nalazi više od dva milijuna izbjeglica i tražitelja azila. Odluka vlade SAD-a o suspenziji Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) zasigurno će nepovoljno utjecati na već tešku humanitarnu situaciju u zemlji.

Afganistan je bio najveći primatelj razvojnih sredstava EU-a u Aziji do talibanskog preuzimanja vlasti u kolovozu 2021. Afganistan je također sudjelovao u trgovinskom aranžmanu „Sve osim oružja”, najpovoljnijem trgovinskom režimu EU-a. U razdoblju od 2014. do 2020. EU je za Afganistan izdvojio 1,4 milijarde EUR. Na Konferenciji o miru, blagostanju i samodostatnosti u Afganistanu održanoj u Ženevi u studenome 2020. EU se obvezao za razdoblje od 2021. do 2025. izdvojiti 1,2 milijarde EUR dugoročne i hitne pomoći toj zemlji. Od kolovoza 2021. EU se obvezao osigurati do milijardu eura potpore afganistanskom stanovništvu, od čega će 489 milijuna EUR biti iskorišteno za humanitarnu pomoć, a 400 milijuna EUR za osnovne potrebe i potporu za život. Na Konferenciji UN-a o Afganistanu održanoj u Ženevi u rujnu 2021. obećana je pomoć u visini od 1,2 milijarde USD, od kojih 677 milijuna USD izdvajaju EU i njegove države članice.

U rujnu 2021. ministri vanjskih poslova EU-a odlučili su da neće priznati talibane, ali su se dogovorili da će s njima surađivati na temelju uvjeta kao što su borba protiv terorizma, poštovanje ljudskih prava i stvaranje uključive vlade. Ključni čimbenici bili su i pristup humanitarnoj pomoći i omogućivanje ljudima da napuste Afganistan. U veljači 2023. ministri EU-a ponovno su izrazili zabrinutost zbog talibanskog isključivanja žena i kršenja ljudskih prava, ponovno potvrđujući svoju predanost miru, stabilnosti i potpori afganistanskom narodu.

Nakon što su se talibani vratili na vlast, ponovno su uvedena ograničenja za žene u Afganistanu, uključujući zakone kojima se nalaže da žene javnim prostorima mogu pristupiti samo u pratnji muškoga skrbnika i propise o njihovu odijevanju. Iako su se neka javna sveučilišta i škole ponovno otvorili 2022., talibani su odlučili ne poštovati svoju obvezu da djevojčicama omoguće pohađanje srednje škole, što je utjecalo na 1,1 milijun učenica. Sudjelovanje žena u radnoj snazi, koje se u proteklom desetljeću povećalo s 15 % na 22 %, otad se smanjilo zbog sve većih ograničenja. Talibani su zabranili i rad žena u nevladinim organizacijama, zatvorili salone za uljepšavanje, što je 60 000 žena stajalo radnih mjesta, i zabranili studenticama studiranje u inozemstvu. Talibani su u srpnju 2024. službeno donijeli Zakon o promicanju vrlina i sprečavanju poroka. Tim se pravnim okvirom kodificiraju, konsolidiraju i dopunjuju diskriminirajuća i represivna ograničenja talibana.

EU je 2023. odobrio 156,5 milijuna EUR humanitarne pomoći Afganistanu. Na konferenciji UN-a o Afganistanu održanoj u Dohi u veljači 2024. nisu ostvareni glavni ciljevi te konferencije — odrediti smjer za međunarodnu suradnju s Afganistanom i olakšati dijalog između talibana i globalne zajednice o ključnim pitanjima. U veljači 2024. EU je osigurao 20,1 milijun EUR za Svjetski program UN-a za hranu u Afganistanu kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom u kućanstvima i otpornost zajednice.

EU je iznimno zabrinut zbog ponovne uspostave islamskog emirata i njegova radikalnog šerijatskog pravnog sustava. Buduća suradnja EU-a s Afganistanom stoga je pod velikim znakom pitanja, a ovisit će o tome u kojoj će mjeri opstati postignuća ostvarena posljednjih 20 godina. Posebnu pozornost treba obratiti na potencijalno povećanje međunarodnog terorizma i migracija. Parlament je od jeseni 2020. više puta osudio erupcije nasilja, a u svojoj je rezoluciji o stanju u Afganistanu iz lipnja 2021. izrazio zabrinutost zbog posljedica povlačenja vojnih snaga i pozvao na donošenje sveobuhvatne strategije za buduću suradnju EU-a s Afganistanom. U srpnju 2021, jedan mjesec prije no što su talibani preuzeli vlast, Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose s Afganistanom (D-AF) održalo je šestu međuparlamentarnu sjednicu s predstavnicima Nacionalne skupštine Afganistana.

Nakon talibanskog preuzimanja vlasti u kolovozu 2021. Izaslanstvo Parlamenta za odnose s Afganistanom izrazilo je zabrinutost zbog humanitarne, gospodarske i izbjegličke krize koja zahtijeva humanitarne koridore i strateški pristup cijeloj regiji, koja uključuje i Pakistan, Iran i središnju Aziju.

Parlament je u veljači 2022. organizirao niz događanja u okviru konferencije na visokoj razini pod nazivom „Dani afganistanskih žena”. Forum afganistanskih čelnica uspostavljen je u ožujku 2022. u okviru virtualnog sastanka na kojem je sudjelovalo gotovo 50 afganistanskih čelnica iz Afganistana i drugih dijelova svijeta.

U travnju 2022. Parlament je donio rezoluciju o stanju u pogledu prava žena u Afganistanu. Osudio je odluku talibana da produže zabranu školovanja djevojčica i izrazio žaljenje zbog njihove ustrajne želje da žene izbrišu iz javnog života.

U studenome 2022. Parlament je donio rezoluciju o poštovanju ljudskih prava u Afganistanu koja se odnosi na problem pogoršanja stanja prava žena.

U travnju 2023. donio je i rezoluciju o poštovanju ljudskih prava u Afganistanu u kojoj se ističe rodni progon.

Parlament je u listopadu 2023. donio još jednu rezoluciju o stanju ljudskih prava, posebno o progonu bivših vladinih dužnosnika i članova afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga te o napadima na organizacije civilnog društva i borce za ljudska prava. Parlament je također podržao pozivanje de facto vlasti na odgovornost te istragu Međunarodnog kaznenog suda koja je u tijeku.

U ožujku 2024. Parlament je donio rezoluciju o represivnom okružju u Afganistanu, uključujući javna pogubljenja i nasilje nad ženama, u kojoj poziva na potpuno poštovanje temeljnih prava i sloboda žena i djevojčica.

U rujnu 2024. Parlament je donio rezoluciju u kojoj kritizira pogoršanje uvjeta za žene u Afganistanu zbog talibanske provedbe Zakona o promicanju vrlina i sprečavanju poroka. U rezoluciji se osuđuje nametanje šerijatskog prava, isključivanje žena i djevojčica iz javnog života i nasilje koje trpe, kao što su prisilni brakovi, seksualni napadi i oštre kazne.

Bangladeš

Odnosi između EU-a i Bangladeša uspostavljeni su još 1973. Sporazum o suradnji iz travnja 2001. obuhvaća trgovinu, gospodarski razvoj, ljudska prava, dobro upravljanje i okoliš. Kao zemlja iz kategorije najmanje razvijenih zemalja Bangladeš sudjeluje u aranžmanu „Sve osim oružja”, najpovoljnijem trgovinskom režimu dostupnom u okviru OSP-a EU-a. Očekuje se da Bangladeš do 2026. više neće imati status najmanje razvijene zemlje. Nakon prijelaznog razdoblja zemlja više neće imati pristup aranžmanu „Sve osim oružja”.

Višegodišnji okvirni program EU-a za Bangladeš za razdoblje 2021.–2027. usklađen je s osmim petogodišnjim planom koji obuhvaća razdoblje od 2020. do 2025.

Na forumu Global Gateway u listopadu 2023. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i bivša bangladeška premijerka Sheikh Hasina započele su pregovore o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji. EU, Europska investicijska banka (EIB) i Bangladeš potpisali su sporazume u vrijednosti od 400 milijuna EUR za projekte obnovljive energije kojima će se doprinijeti održivoj zelenoj tranziciji energetskog sektora Bangladeša i pomoći Bangladešu da ostvari svoje ciljeve ublažavanja klimatskih promjena. EU je 2024. odgodio pregovore s Bangladešom o sporazumu o partnerstvu i suradnji zbog zabrinutosti u pogledu određenih politika i pitanja ljudskih prava u Bangladešu.

Bangladeš je parlamentarna demokracija u kojoj se na vlasti izmjenjuju dvije stranke: Liga Awami i Nacionalistička stranka Bangladeša. Bangladeš je jedna od rijetkih zemalja koja je ostvarila milenijske razvojne ciljeve. Međutim, prava radnika i radni uvjeti i dalje su ozbiljan problem, osobito u industrijskim područjima u blizini Dhake, u kojima se nalaze tvornice konfekcijske odjeće. Zbog ruske invazije na Ukrajinu, rasta cijena robe i inflacije od 2022. bruto domaći proizvod (BDP) Bangladeša je u padu. Zato je Bangladeš zatražio financijsku pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Izvoz odjeće iz Bangladeša posljednjih se godina povećao, no nesreće i požari u tvornicama i na drugim radnim mjestima su česti te je u njima u posljednjih deset godina smrtno stradalo čak 1 310 radnika, a ozlijeđena su 3 883 radnika.

Nakon što je premijerka Sheikh Hasina odbila prihvatiti zahtjev oporbe (Nacionalistička stranka Bangladeša) da izbore u siječnju 2024. provede neutralna privremena vlada, ta je stranka bojkotirala izbore. Stoga je u siječnju 2024. Sheikh Hasina osigurala još jedan petogodišnji mandat nakon što su njezina stranka, Liga Awami, i njezini saveznici osvojili 225 od 300 zastupničkih mjesta.

Odluka vlade Sheikh Hasine o kvotama radnih mjesta u javnom sektoru izazvala je u srpnju 2024. prodemokratski ustanak. Pokret je dobio zamah nakon presude Vrhovnog suda iz lipnja 2024. kojom je ta odluka vlade proglašena nevažećom, što je dovelo do takozvane srpanjske revolucije koja je kulminirala masakrom prosvjednika, većinom studenata. Premijerka Hasina bila je prisiljena podnijeti ostavku i potražiti utočište u Indiji. Pod vodstvom dobitnika Nobelove nagrade Muhammada Yunusa osnovana je privremena vlada. Osnivanje Nacionalne građanske stranke (NCP), prve stranke predvođene studentima u Bangladešu, predstavljalo je ključan trenutak u političkim zbivanjima u toj zemlji. Na nacionalnoj političkoj sceni otad prevladavaju različita stajališta o konsolidaciji demokracije u Bangladešu i uvođenju izbornih reformi. Tradicionalne političke stranke, kao što je Nacionalistička stranka Bangladeša (BNP), zalažu se za organizaciju ranijih izbora, čime se zadržava pritisak na Yunusovu privremenu vladu da do kraja godine raspiše nacionalne izbore. U izravnom sukobu s BNP-om, vođa NCP-a Nahid Islam izrazio je skepticizam u pogledu izvedivosti održavanja izbora 2025. u kontekstu zahtjeva za nacionalne reforme (uključujući ustavne) i sigurnosne probleme s obzirom na postojeće političke i društvene nemire u zemlji.

Od kolovoza 2017. više od 800 000 izbjeglica etničke skupine Rohingya pobjeglo je u Bangladeš kako bi izbjeglo progon u Mjanmaru. EU pomno prati izbjegličku krizu etničke skupine Rohingya te je isplatio više od polovine iznosa prikupljenog nakon donatorske konferencije UN-a u listopadu 2017. i narednih godina, uglavnom za potporu izbjeglicama Rohingya u izbjegličkim kampovima Cox’s Bazar. Bangladeška vlada ulaže napore u repatrijaciju pripadnika te zajednice, ali njihov povratak otežavaju uvjeti u Mjanmaru.

Zbog pogoršanja humanitarne situacije u studenome 2023. EU je izdvojio 10,5 milijuna EUR humanitarne pomoći za izbjeglice koje pripadaju etničkoj skupini Rohingya i njihove zajednice domaćine u Bangladešu. Kao odgovor na požar u jednom od izbjegličkih kampova EU je u siječnju 2024. dodijelio 300 000 EUR pomoći pogođenom stanovništvu. Godine 2025. u Bangladešu se i dalje nalazi više od 800 000 pripadnika etničke skupine Rohingya. U ožujku 2025. EU je pokrenuo projekt u vrijednosti od 2 milijuna EUR namijenjen pružanju pomoći oko 8000 osoba pogođenih ustankom u Bangladešu u srpnju i kolovozu 2024. Projekt, koji u potpunosti financira EU, trajat će do kolovoza 2026. Njegovi su glavni ciljevi poboljšati fizičko i mentalno zdravlje osoba koje su preživjele nasilje, povećati njihovu ekonomsku otpornost i promicati socijalnu koheziju te odgovoriti na ključne potrebe koje su utvrdili vlada Bangladeša i EU.

U prosincu 2022. u Bruxellesu je održana 8. međuparlamentarna sjednica EU-a i Bangladeša, na kojoj se raspravljalo o najnovijem razvoju događaja u pogledu odnosa, uključujući ljudska prava, trgovinu i aktualnu geostratešku situaciju.

U rujnu 2023. Parlament je donio rezoluciju o stanju ljudskih prava u Bangladešu, posebno o slučaju organizacije Odhikar, vodeće organizacije za ljudska prava koja se već više od desetljeća suočava s uznemiravanjem i kriminalizacijom, uključujući brisanje iz registra nevladinih organizacija.

Šri Lanka

Odnosi između EU-a i Šri Lanke datiraju od Sporazuma o suradnji iz 1975., koji je 1995. prerastao u Sporazum o suradnji za partnerstvo i razvoj. EU je u svibnju 2017. odobrio da izvoz sa Šri Lanke podliježe sustavu OSP+ kako bi se potaknule političke reforme i usklađenost s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, radničkim pravima, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju. Europski parlament pomno prati napredak Šri Lanke u smislu stvarnog poštovanja kriterija sustava OSP+. Izgledi za tranzicijsku pravdu i nacionalno pomirenje, koje Parlament smatra temeljnim uvjetima koje Šri Lanka mora ispuniti za sudjelovanje u sustavu OSP+, znatno su oslabljeni. Tijekom proteklog desetljeća EU je Šri Lanki isplatio 760 milijuna EUR za razvojnu pomoć.

Unija je nakon Kine drugi najveći trgovinski partner Šri Lanke, a njezin udio u ukupnoj trgovini te zemlje 2023. je iznosio 12,4 %. Radna skupina EU-a i Šri Lanke za trgovinsku i gospodarsku suradnju sastala se u veljači 2024. kako bi dodatno poboljšala bilateralne trgovinske veze, pristup tržištu i regulatorna zbivanja, uključujući Uredbu EU-a o krčenju šuma.

EU i Šri Lanka u Bruxellesu su u veljači 2024. održali 26. sastanak zajedničkog povjerenstva EU-a i Šri Lanke. EU je pozdravio aktivno sudjelovanje Šri Lanke na trećem ministarskom forumu EU-a i indopacifičke regije, koji je također održan u Bruxellesu u veljači 2024. Zajedničko povjerenstvo raspravljalo je o višegodišnjem okvirnom programu za Šri Lanku za razdoblje 2021.–2027. U okviru tog strateškog okvira EU je izdvojio 60 milijuna EUR bespovratnih sredstava za partnerstvo sa Šri Lankom za razdoblje 2021.–2024. Šri Lanka je obavijestila Komisiju o koracima poduzetima kako bi se Zakon o sprečavanju terorizma zamijenio prijedlogom protuterorističkog zakona radi usklađivanja nacrta zakona s međunarodnim standardima.

U Šri Lanki je od 1983. do 2009. bjesnio građanski rat između pretežno singalske vlade i Oslobodilačkih tigrova tamilskog Eelama. Gotabaya Rajapaksa pobijedio je na predsjedničkim izborima u studenome 2019. te je za novog premijera imenovao svojeg brata, bivšeg predsjednika Mahindu Rajapaksu. U rujnu 2020. podnesen je kontroverzni 20. prijedlog izmjene zakona, kojim bi se povećale izvršne ovlasti predsjednika te oslabile uloge premijera i parlamenta.

Šri Lanka je 2022. doživjela najgoru gospodarsku krizu u svojoj povijesti, što je izazvalo raširene prosvjede zbog naglog porasta cijena robe i nestašice osnovnih dobara. U prosvjedima, koji su započeli u travnju 2022., zatražena je ostavka predsjednika Rajapakse. Do srpnja 2022. prosvjednici su upali u njegovu rezidenciju, prisilivši Rajapaksu da pobjegne. I predsjednik Gotabaya Rajapaksa i premijer Mahinda Rajapaksa dali su ostavku. U srpnju 2022. ulogu predsjednika preuzeo je Ranil Wickremesinghe, koji je premijerom imenovao Dinesha Gunawardenu.

Nacionalna narodna snaga (NPP), koju je predvodio njezin predsjednik Anura Kumara Dissanayake, ostvarila je povijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima u studenome 2024. Ta dosad nezabilježena pobjeda omogućila je NPP-u da provede znatne reforme. Njegova pobjeda bila je usmjerena na rješavanje gospodarske krize u zemlji, uz obećanja reformi socijalne skrbi i kritike mjera štednje koje podupire MMF. Neuspjeh predsjednika Wickremesinghea u rješavanju krize troškova života, zajedno s njegovim vezama s obitelji Rajapaksa, doprinijeli su njegovu porazu. Političkom scenom i dalje dominiraju pokušaji pokretanja procesa pomirenja i privođenja pravdi počinitelja kršenja ljudskih prava tijekom građanskog rata. U ožujku 2025. Ujedinjena Kraljevina uvela je sankcije trima bivšim šrilanskim vojnim zapovjednicima i jednom bivšem zapovjedniku pobunjenih tamilskih tigrova.

Šri Lanka 2022. prvi put nije podmirila svoj dug te se obratila MMF-u za gospodarsku stabilizaciju. Bivši predsjednik Rajapaksa vratio se unatoč tome što je u velikoj mjeri proglašen krivcem za krizu. Kritična nestašica stranih valuta dovela je do ozbiljnih poremećaja u opskrbi hranom i gorivom. Šri Lanka je 2022. dobila preliminarni zajam MMF-a u iznosu od 2,9 milijardi USD, koji ovisi o fiskalnim reformama i restrukturiranju duga. Zemlja je do 2023. postigla dogovore s vjerovnicima i stekla prošireni instrument za financiranje od MMF-a, primivši 670 milijuna USD u okviru četverogodišnjeg programa od 3 milijarde USD. Dodatna financijska potpora uključivala je 200 milijuna USD od Azijske razvojne banke i 250 milijuna USD od Svjetske banke.

U travnju 2024. vlada Šri Lanke odbila je prijedlog međunarodnih vjerovnika o restrukturiranju više od 12 milijardi USD, zbog čega bi sljedeća tranša sredstava MMF-a za potporu toj zemlji mogla biti odgođena. MMF je u ožujku 2025. odobrio dodatnu tranšu u vrijednosti od 334 milijuna USD u okviru programa od 2,9 milijardi USD, čime je izrazio povjerenje u reforme koje je poduzela ta zemlja i njezin smjer oporavka. Parlament je u lipnju 2021. donio rezoluciju o stanju na Šri Lanki, posebno o uhićenjima u skladu sa Zakonom o sprečavanju terorizma.

Jedanaesta međuparlamentarna sjednica EU-a i Šri Lanke održana je od 30. listopada do 1. studenoga 2023. u Colombu kako bi se raspravljalo o bilateralnim odnosima te gospodarskoj i financijskoj situaciji Šri Lanke.

Nepal

Odnosi EU-a i Nepala uspostavljeni su još 1973. i temelje se na Sporazumu o suradnji iz 1996. Uz gotovo četvrtinu stanovništva koja živi s manje od dva američka dolara dnevno, 25 % proračuna Nepala čini vanjska pomoć. EU je jedan od najvećih svjetskih donatora razvojne pomoći za Nepal. Osim toga, EU je ponovno istaknuo koliko je važno da Nepal bolje iskoristi trgovinske povlastice koje su mu dodijeljene u okviru aranžmana EU-a za zemlje u razvoju „Sve osim oružja”. EU trenutačno podupire Nepal u okviru višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje 2021.–2027., kojim su utvrđena tri prioritetna područja suradnje: uključiv zeleni rast, razvoj ljudskog kapitala i dobro upravljanje. Ta su prioritetna područja usklađena i s globalnim strategijama EU-a, kao što su strategija za suradnju u indopacifičkoj regiji, inicijativa za globalni oporavak i Akcijski plan za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskom djelovanju za razdoblje od 2021. do 2025. (GAP III). EU podržava nepalsko gospodarstvo i potražnju za radnom snagom i na taj način podupire dohodak pojedinaca u zemlji koja je obilježena dubokom nejednakošću između gornjih i donjih kasta te marginaliziranih zajednica kao što je narod Madhesi.

Nepal nastavlja ostvarivati svoj cilj prevladavanja statusa jedne od najmanje razvijenih zemalja, a predviđeni prelazak očekuje se do 2026. Ta promjena utječe na trgovinske odnose Nepala s EU-om, posebno u pogledu povlaštenih trgovinskih dogovora. U ožujku 2024. u Katmanduu je održan 15 sastanak zajedničkog povjerenstva EU-a i Nepala, na kojem se raspravljalo o bilateralnim odnosima. EU je pozdravio postignuća Nepala u pogledu društveno-gospodarske preobrazbe i provedbe nacionalnog razvojnog plana za razdoblje 2019.–2024. EU i Nepal ocijenili su nedavni razvoj kad je riječ o očuvanju demokratskih procesa i institucija te su naglasili važnost civilnog društva i medija u jačanju demokracije i dobrog upravljanja. EU je pohvalio stajalište koje je Nepal zauzeo o klimatskim promjenama na konferenciji COP28, kao i njegov ambiciozan cilj da do 2045. postigne nultu neto stopu emisija.

Na poslovnom forumu EU-a i Nepala održanom u Katmanduu u svibnju 2024. okupila su se nepalska i europska poduzeća kako bi se istražile prilike za ulaganja i ojačali trgovinski odnosi, s naglaskom na ključnim sektorima kao što su obnovljiva energija, poljoprivreda i turizam.

U siječnju 2024. na izborima za Nacionalnu skupštinu pobijedili su kandidati iz vladajuće koalicije pod vodstvom Nepalskoga kongresa. Porast globalnih cijena nafte i robe 2022. opteretio je gospodarstvo Nepala, što je izazvalo socijalne nemire i zahtjeve za ponovno uvođenje hinduističke monarhije. Zbog nepalskog miješanog izbornog sustava postizanje većine je zahtjevno i često dovodi do koalicijskih vlada i dogovora o podjeli vlasti.

Kina i Indija natječu se za utjecaj u toj zemlji. U prosincu 2024. nepalski premijer Dahal posjetio je Kinu kako bi raspravljao o ulaganjima i infrastrukturnim projektima u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”.

Glavni su izazovi te zemlje postizanje mirnog rješenja za politički zastoj preko reforme ustava, koji je potrebno izmijeniti kako bi se u obzir uzeli interesi Dalita i etničkih manjina, posebno naroda Madhesi u regiji Terai, te kako bi se osigurala prava nepalskih državljana koji su emigrirali u inozemstvo. Kad je riječ o socijalnim pitanjima, provedba novog Zakona o državljanstvu u lipnju 2023. omogućila je stotinama tisuća Nepalaca bez državljanstva da steknu državljanstvo, čime se rješava dugogodišnji problem nacionalnog identiteta. Koalicijska vlada pod vodstvom premijera Dahala borila se s gospodarskim izazovima i korupcijskim skandalima, ali je pokazala političku otpornost i relativnu stabilnost. Nepal je 2023. ušao u prvu recesiju u šest desetljeća zbog visoke inflacije, političke nesigurnosti i sve manjeg povjerenja ulagača. To je pogoršalo egzodus mladih Nepalaca i izazvalo zabrinutost i društveno nezadovoljstvo zbog dugoročnog učinka na domaću radnu snagu i gospodarstvo.

U ožujku 2025. promonarhijski skupovi u Katmanduu doveli su do sukoba, što je dovelo do dvaju smrtnih slučajeva i brojnih ozljeda. Prosvjednici su pozivali na ponovnu uspostavu monarhije i hinduističke države, što odražava nezadovoljstvo javnosti aktualnim republičkim sustavom.

Nepalska vlada nije ostvarila tranzicijsku pravdu za žrtve građanskog rata, već je omogućila nastavak kulture nekažnjavanja. Povjerenstvo za istinu i pomirenje, osnovano 2014., bilo je neučinkovito u rješavanju teških kršenja ljudskih prava kao što su mučenje i seksualno nasilje. Slično tome, Istražno povjerenstvo za prisilno nestale osobe, osnovano iste godine radi istraživanja nestanaka tijekom sukoba, naišlo je na poteškoće u ispunjavanju svojeg mandata. U travnju 2020. Vrhovni sud pozvao je na izmjene mandata Povjerenstva kako bi se izbjeglo nekažnjavanje, što je preporuka koju podupiru organizacije za ljudska prava. Međutim, prijedlogom zakona iz 2022. nisu ispunjene preporuke Suda, a novi zakon donesen u ožujku 2023. kritiziran je jer nije olakšao kazneni progon počinitelja. Izaslanstvo Parlamenta za odnose s južnom Azijom (DSAS) posjetilo je Nepal u rujnu 2022. kako bi ocijenilo nepalske odnose s EU-om, koji je glavni donator u području suradnje. Budući da bi status Nepala kao najmanje razvijene zemlje mogao biti okončan do 2026., Parlament je pozdravio činjenicu da je Nepal već ratificirao većinu od 27 temeljnih konvencija potrebnih za podnošenje zahtjeva za OSP+.

Butan

Stoljećima izoliran od vanjskog svijeta, Butan se prilagođava globalizaciji i jača svoje gospodarstvo te istovremeno pokušava očuvati svoju drevnu tradiciju. Donošenjem ustava 2008. godine proveden je miran prijelaz na parlamentarnu demokraciju te je zajamčena dioba vlasti u okviru ustavne monarhije. EU podupire potpunu autonomiju Butana u odnosu na njegove moćne susjede — Indiju i Kinu — te i dalje smatra da bi ta zemlja trebala moći sama kreirati vlastitu sigurnosnu i vanjsku politiku. Time EU potvrđuje da postoje razlozi za zabrinutost u pogledu utjecaja zemljopisnog položaja Butana na gubitak suvereniteta te zemlje.

EU je snažno prisutan u Butanu još od 1982. Radi na smanjenju siromaštva, zalaže se za demokratizaciju i dobro upravljanje te pruža potporu održivoj poljoprivredi i obnovljivim prirodnim resursima. U svibnju 2018. pokrenut je novi projekt potpore trgovini između EU-a i Butana radi unapređenja dodane vrijednosti, tržišnih poveznica i regulatornog okvira za trgovinu i ulaganja.

EU podupire razvojne planove Butana te toj zemlji odobrava veći povlašteni pristup tržištima EU-a u okviru sustava OSP+ pod uvjetom da Butan ispuni potrebne zahtjeve. EU pohvaljuje mjere te himalajske zemlje kojima se nastoji osigurati održiv i niskougljični razvoj otporan na klimatske promjene, napominjući da je Butan poduzeo važne korake za zaštitu prava djece i žena te za poticanje rodne ravnopravnosti, među kojima se posebno ističe činjenica da je parlament Butana u prosincu 2020. dekriminalizirao homoseksualnost.

Višegodišnji okvirni program za razdoblje 2021.–2027. usmjeren je na klimatske promjene, upravljanje i digitalnu tranziciju. Za razdoblje 2021.–2024. dodijeljen je 31 milijun EUR. EU i Butan potpisali su okvirni sporazum s EIB-om o pružanju povlaštenog financiranja za razvojne projekte. EIB je u ožujku 2023. podupro klimatsku politiku i ulaganje u obnovljive izvore energije u Butanu. EIB je u travnju 2024. potpisao okvirni zajam u iznosu do 150 milijuna EUR za financiranje solarnih elektrana i ulaganja u male hidroelektrane u Butanu.

EU i Butan održali su 12. godišnje savjetovanje u Bruxellesu u rujnu 2024. godine. Ključne teme o kojima se raspravljalo uključivale su nedavno prevladavanje statusa Butana kao najmanje razvijene zemlje, pokretanje 13. petogodišnjeg plana i provedbu velike nove inicijative te zemlje, projekta Gelephu Mindfulness City. EU je pohvalio Butan zbog ratifikacije Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i pozvao zemlju da razmotri potpisivanje dodatnih konvencija o ljudskim i radničkim pravima. Kad je riječ o trgovini, Butan će zadržati bescarinski i beskvotni pristup tržištu EU-a u okviru inicijative EBA do 2028., uz potrebne pripreme za prelazak iz sustava. EU je ponudio i da s Butanom podijeli svoje stručno znanje o oznakama zemljopisnog podrijetla.

40. obljetnica partnerstva EU-a i Butana obilježena je u siječnju 2025. u Bruxellesu u nazočnosti butanskog premijera Tsheringa Tobgaya. Tijekom posjeta Komisija se obvezala na dodatni paket potpore u iznosu od 17 milijuna EUR za Butan, namijenjen jačanju dobrog upravljanja i olakšavanju digitalne tranzicije zemlje, poticanjem uključivog i održivog razvoja.

Butan, monarhija posvećena jačanju demokracije, stvorio je zaseban nacionalni identitet koji se temelji na očuvanju njegove religije, kulture i okoliša. Zemlja primjenjuje indeks bruto nacionalne sreće (BNS), utemeljen na budističkim vrijednostima, kako bi procijenila gospodarski rast i dobrobit svojih građana. Utvrđen u butanskom Ustavu iz 2008. i priznat od UN-a 2011., BNS obuhvaća područja kao što su mentalno zdravlje, obrazovanje, zdravstvena skrb i okolišna održivost. Politike zaštite okoliša Butana usmjerene su na zaštitu njegove bioraznolikosti, koja je ugrožena klimatskim promjenama, uz istodobno sprečavanje ekološke štete u skladu s načelima BNS-a. Na sastanku na vrhu o klimi COP29 održanom u studenome 2024. u Bakuu Butan je zajedno s Madagaskarom, Panamom i Surinamom osnovao koaliciju G-ZERO. Ovom se inicijativom ujedinjuju zemlje koje su postigle ugljično negativan ili ugljično neutralan status kako bi se pokazalo da je postizanje ravnoteže između gospodarskog rasta i okolišne održivosti moguće i ključno. U Butanu su u siječnju 2024. održani opći izbori na kojima je velikom parlamentarnom većinom pobijedila Narodna demokratska stranka bivšeg premijera Tsheringa Tobgaya.

Izaslanstvo Parlamenta za odnose s južnom Azijom (DSAS) posjetilo je Butan u rujnu 2022. kako bi ocijenilo socioekonomski razvoj zemlje, s obzirom na očekivano prerastanje statusa najmanje razvijene zemlje do prosinca 2023.

U veljači 2025. premijer Tshering Tobgay posjetio je Europski parlament i sastao se s potpredsjednicom Christel Schaldemose i Izaslanstvom za odnose s južnom Azijom (DSAS). Tobgay je predstavio projekt Gelephu Mindfulness City, nacionalni ekološki prihvatljiv projekt urbanog razvoja koji obuhvaća više od 2500 četvornih kilometara blizu indijske granice, radi privlačenja ulaganja i otvaranja radnih mjesta uz istodobno osiguravanje održivosti.

Maldivi

Premda još nema službenog sporazuma s Maldivima, EU pruža kooperacijsku potporu ruralnim zajednicama, turizmu i ublažavanju učinaka klimatskih promjena. Vijeće za vanjske poslove EU-a donijelo je u srpnju 2018. okvir za ciljane mjere ograničavanja protiv osoba i subjekata odgovornih za ugrožavanje vladavine prava ili ometanje uključivog političkog rješenja na Maldivima, kao i protiv osoba i subjekata odgovornih za teške povrede ljudskih prava. Europsko vijeće odlučilo je u travnju 2021. pokrenuti pregovore o Sporazumu o partnerstvu i suradnji EU-a i Maldiva, što je važan trenutak u povijesti bilateralnih odnosa.

U lipnju 2023. u Bruxellesu je održan četvrti sastanak visokih dužnosnika EU-a i Maldiva kako bi se obilježila 40. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa. Peti sastanak visokih dužnosnika održan je u lipnju 2024. na Maldivima i bio je usmjeren na uzajamnu predanost suradnji u raznim sektorima, uključujući demokratske reforme, zelenu tranziciju, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama te dobro upravljanje, ljudska prava i sigurnost.

Maldivi od 2011. više nisu u kategoriji najmanje razvijenih zemalja i od 2013. se ubrajaju među zemlje s višim srednjim dohotkom. Njihovo se gospodarstvo uglavnom temelji na turizmu i ribarstvu. S obzirom na to da turizam čini 70 % BDP-a Maldiva, pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno je pogodila gospodarstvo te zemlje. EU je u kolovozu 2021. u okviru projekta „Potpora EU-a za oporavak MSP-ova (malih i srednjih poduzeća) u sektoru turizma na Maldivima” odlučio dodijeliti 2 milijuna EUR bespovratne pomoći za razvoj sektora gostinjskih kuća i brodova u zemlji. Višegodišnji okvirni program za razdoblje 2021.–2027. usmjeren je na dva prioritetna područja na Maldivima: poticanje zelenoga gospodarskog oporavka i poboljšanje dobrog upravljanja,vladavine prava i sigurnosti. EU je izdvojio 12 milijuna EUR bespovratnih sredstava za partnerstvo s Maldivima za razdoblje 2021.–2024.

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljne izazove za Maldive, uključujući podizanje razine mora i eroziju obale, što ugrožava njihovu budućnost. Kao odgovor na to parlament te zemlje planira provesti svoj prvi Zakon o klimi kako bi smanjio onečišćenje i zaštitio okoliš. Razine mora u Maléu u posljednjih 20 godina rasle su gotovo 4 mm godišnje, a do 2100. predviđa se povećanje od 40 do 50 cm. To bi moglo dovesti do erozije plaža, poplava i problema sa salinitetom te utjecati na 80 % obalnog stanovništva i predstavljati egzistencijalnu prijetnju naciji.

Među problemima u toj zemlji valja istaknuti visoku stopu nezaposlenosti mladih, nasilje bandi i ovisnost o drogama. U rujnu 2023. u drugom krugu predsjedničkih izbora Mohamed Muizzu pobijedio je dotadašnjeg predsjednika Ibrahima Mohameda Soliha. Predsjednik Muizzu smatra se sklonijim interesima Kine u zemlji u odnosu na interese Indije. Na maldivskim parlamentarnim izborima, održanima u travnju 2024., prokineska Narodna kongresna stranka predsjednika Mohameda Muizzua osvojila je 70 od 93 mjesta, dok je proindijska Demokratska stranka Maldiva dobila 15 mjesta.

 

Jorge Soutullo / Cristina Stanculescu / Filipe ALCOBIA de MORAES