Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Zračni prijevoz: jedinstveno europsko nebo

Inicijativom „jedinstveno europsko nebo” nastoji se povećati učinkovitost upravljanja zračnim prometom i uslugama u zračnoj plovidbi tako što će se smanjiti rascjepkanost europskog zračnog prostora. Riječ je o paneuropskoj inicijativi otvorenoj za susjedne zemlje.

Pravna osnova

Članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Ciljevi

Inicijativa „jedinstveno europsko nebo” (engl. Single European Sky, SES) pokrenuta je 1999. radi unaprjeđenja upravljanja zračnim prometom[1] (ATM) i usluga u zračnoj plovidbi[2] (ANS) boljom integracijom europskog zračnog prostora. Prednosti te inicijative mogle bi biti goleme: u usporedbi s 2004. jedinstveno bi europsko nebo, nakon dovršetka procesa njegova stvaranja koje se očekuje između 2030. i 2035., moglo utrostručiti kapacitet zračnog prostora, prepoloviti troškove upravljanja zračnim prometom, deseterostruko povećati sigurnost i smanjiti utjecaj zračnog prometa na okoliš za 10 %[3].

Postignuća

Inicijativa jedinstveno europsko nebo pokrenuta je kao odgovor na kašnjenja koja su rezultat zračne plovidbe, s namjerom da se smanji rascjepkanost europskog zračnog prostora (među državama članicama, pri korištenju u civilne i vojne svrhe te u tehnologijama) te da se time poveća njegov kapacitet i učinkovitost upravljanja zračnim prometom i uslugama u zračnoj plovidbi. Riječ je o paneuropskoj inicijativi koja je otvorena za susjedne zemlje. U praksi bi rezultat jedinstvenog europskog neba trebalo biti kraće trajanje letova (zbog kraćih koridora i manje kašnjenja), što bi trebalo dovesti do pada cijena letova i smanjenja štetnih emisija iz zračnog prometa. Prvi paket zajedničkih odredbi kojima se uspostavlja jedinstveno europsko nebo donesen je 2004. (SES I) te je obuhvaćao Uredbu (EZ) br. 549/2004 o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba, Uredbu (EZ) br. 550/2004 o pružanju usluga u zračnoj plovidbi, Uredbu (EZ) br. 551/2004 o organizaciji i korištenju zračnog prostora u jedinstvenom europskom nebu[4] i Uredbu (EZ) br. 552/2004 o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom. Taj okvir izmijenjen je 2009. (SES II) tako što su u njega uvršteni mehanizmi utemeljeni na uspješnosti (Uredba (EZ) br. 1070/2009). Dopunjen je i proširenjem pravila EU-a o sigurnosti zračnog prometa (kao i proširenjem odgovarajućih nadležnosti Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) na ATM i ANS) te pravila o operacijama u zračnim lukama[5]. Istodobno je donesen niz provedbenih pravila i tehničkih normi koje je usvojila Komisija postupkom komitologije, ili, u manjem broju slučajeva, suzakonodavci[6].

Tim sveobuhvatnim zakonodavnim okvirom potaknuto je restrukturiranje europskog zračnog prostora i pružanje usluga zračne plovidbe uvođenjem razdvajanja regulatornih funkcija od pružanja usluga, mnogo veće fleksibilnosti pri korištenju zračnog prostora u civilne i vojne svrhe, interoperabilnosti opreme, usklađene klasifikacije gornjeg zračnog prostora[7], zajedničkog sustava naplate usluga u zračnoj plovidbi te zajedničkih zahtjeva za licenciranje kontrolora zračnog prometa. Usto su utvrđene i „ključne sastavnice” strukture jedinstvenog europskog neba:

  • U okviru „plana performansi”[8] utvrđeni su obvezujući ciljevi performansi u ključnim područjima kao što su sigurnost[9], okoliš, kapacitet, isplativost i poticaji kako bi se poboljšale sveukupne performanse usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom. Ciljeve performansi donosi Komisija primjenom postupka komitologije[10]. „Tijelo za reviziju performansi” koje imenuje Komisija pomaže u pripremi tih ciljeva te prati provedbu plana performansi.
  • Uloga je „upravitelja mreže” (trenutačno Eurocontrol[11]) poboljšati uspješnost mreže zračnog prometa EU-a. On se bavi funkcijama mreže, kojima se mora pristupati centralizirano, što je slučaj i s projektom europske mreže ruta, upravljanjem protokom zračnog prometa (ATFM) i koordinacijom radiofrekvencija koje se koriste u redovnom zračnom prometu.
  • „Funkcionalni blokovi zračnog prostora” namijenjeni su za rješavanje problema rascjepkanosti europskog zračnog prostora njegovim restrukturiranjem na temelju protoka prometa umjesto na temelju nacionalnih granica. Time se omogućuje bolja suradnja (tj. bolje upravljanje zračnim prostorom, optimizacija mreže ruta i ekonomija razmjera integracijom usluga) pa čak i spajanje pružatelja usluga bez obzira na nacionalne granice, čime se snižavaju troškovi usluga u zračnoj plovidbi.
  • Zajedničko poduzeće za istraživanje i razvoj upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu SESAR (engl. Single European Sky ATM Research), koje je utemeljeno 2007., upravlja tehnološkom i industrijskom dimenzijom jedinstvenog europskog neba, tj. razvojem i razmještajem novog europskog sustava upravljanja zračnim prometom, te nastoji povećati razine automatizacije, sigurne razmjene podataka i povezanosti pri upravljanju zračnim prometom u okviru inicijative „digitalno europsko nebo”.

Međutim, potpuna integracija europskog zračnog prostora još nije dovršena. Inicijativa jedinstveno europsko nebo (za koju se i nije očekivalo da će biti dovršena do razdoblja 2030.–2035.) suočila se s poteškoćama i otporom, posebno zbog golemog opsega djelovanja. U lipnju 2013. Komisija je predložila novi skup pravila za rješavanje pitanja učinkovitosti i performansi te neoptimalnog institucijskog ustroja. Međutim, unatoč tome što je Parlament 2014. usvojio stajalište u prvom čitanju, rasprave s Vijećem o tim mjerama zaustavljene su ubrzo nakon toga.

Komisija je 22. rujna 2020. donijela revidiranu verziju istog prijedloga radi održivijeg i otpornijeg upravljanja zračnim prometom u skladu s europskim zelenim planom. Predložena nadogradnja sastojala se od izmijenjenog prijedloga uredbe o provedbi jedinstvenog europskog neba (2013/0186(COD), poznata i pod nazivom SES2+), uključujući posebno uklanjanje odredbi o obveznom korištenju funkcionalnih blokova zračnog prostora, i prijedloga izmjene Uredbe (EU) 2018/1139 u pogledu sposobnosti Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa da vrši ulogu tijela za reviziju izvedbe u okviru jedinstvenog europskog neba (2020/0264(COD))[12]. U lipnju 2021. Odbor za promet i turizam Parlamenta usvojio je izvješće o drugom prijedlogu te ažuriran pregovarački mandat za Prijedlog uredbe o provedbi jedinstvenog europskog neba (2013/0186(COD)). Međuinstitucijski pregovori između suzakonodavaca započeli su 13. srpnja 2021.

Parlament i Vijeće 5. ožujka 2024. postigli su privremeni dogovor o reformi jedinstvenog europskog neba. Ključni su elementi tog privremenog dogovora sljedeći:

  • pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i nacionalno nadzorno tijelo mogu biti dio iste organizacije pod uvjetom da su funkcionalno odvojeni i da ispunjavaju zahtjeve u pogledu neovisnosti;
  • države članice moći će odrediti da funkcije ekonomskog nadzora i nadzora sigurnosti obavlja isto upravno tijelo;
  • države članice mogu odlučiti odobriti otvaranje određenih usluga u zračnoj plovidbi tržišnim uvjetima;
  • analizom troškova razmotrit će se pitanje obvezne prilagodbe rutnih naknada kako bi se korisnici zračnog prostora potaknuli na to da podupiru poboljšanja u smislu smanjenja utjecaja na okoliš i klimu;
  • nacionalna nadzorna tijela i Komisija zajedno će ocjenjivati pružanje usluga u zračnoj plovidbi te će se u sklopu Komisije radi pružanja pomoći uspostaviti neovisno tijelo za reviziju izvedbe koje će imati savjetodavnu ulogu;
  • kako bi uskladili dva odvojena postupka (SES2+, (2013/0186(COD) u drugom čitanju i EASA-PRB (2020/0264(COD) u prvom čitanju), suzakonodavci su odlučili spojiti oba prijedloga Komisije u jedan te su stoga odredbe o tijelu za reviziju izvedbe postale dio revizije paketa SES2+. Kao rezultat toga Komisija je u svojem programu rada za 2025. najavila da namjerava povući prijedlog EASA-PRB.

Nakon što je službeno usvojena u Vijeću i Parlamentu, Uredba (EU) 2024/2803 objavljena je u Službenom listu EU-a 11. studenoga 2024.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je oduvijek radio na uklanjanju prepreka za provedbu jedinstvenog europskog neba donošenjem pragmatičnog pristupa. U tom smislu čvrsto i uspješno inzistira na potrebi za bliskom suradnjom između civilnog i vojnog sektora u kontekstu fleksibilnog korištenja zračnim prostorom. Parlament je također predložio osnivanje savjetodavnog tijela u tom sektoru kako bi dionici mogli savjetovati Komisiju o tehničkim aspektima jedinstvenog europskog neba. Osim toga, Parlament je oduvijek naglašavao ključnu ulogu Eurocontrola u provedbi jedinstvenog europskog neba, kao i potrebu njegovanja suradnje sa susjednim zemljama kako bi se inicijativa proširila izvan granica EU-a. Nadalje, Parlament naglašava da je potrebno osigurati da se jedinstvenim europskim nebom ostvaruje cilj zelenog plana u pogledu smanjenja utjecaja zrakoplovne industrije na okoliš.

S obzirom na to da se glavni ciljevi jedinstvenog europskog neba tek trebaju postići, Parlament sad poziva Komisiju na zamjenu pristupa „odozdo prema gore” pristupom „odozgo prema dolje” kako bi se prevladala preostala oklijevanja i ubrzala provedba inicijative, posebno u pogledu programa SESAR.

Među glavnim odlukama koje je donio Parlament su sljedeće:

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskoj stranici Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta.

 

[1]Upravljanje zračnim prometom omogućuje sigurno i učinkovito kretanje zrakoplova u svim fazama operacija (uključujući usluge zračnog prometa, upravljanje zračnim prostorom i upravljanje protokom zračnog prometa).
[2]Usluge u zračnoj plovidbi obuhvaćaju sve usluge koje se pružaju u okviru zračne plovidbe, uključujući usluge zračnog prometa, usluge komunikacije, navigacije i nadzora, kao i meteorološke usluge te usluge pružanja informacija u zračnom prometu.
[3]To su „službeni” ciljevi jedinstvenog europskog neba, čije ishodište nije jasno.
[4]Od jedne zračne luke do druge, s obzirom na to da su zračne luke ulazne i izlazne točke zračnog prostora. Taj se pristup naziva „od vrata do vrata”.
[5]U skladu s Uredbom (EZ) br. 1108/2009.
[6]Isti je slučaj s Direktivom 2006/23/EZ o dozvoli Zajednice za kontrolora zračnog prometa.
[7]Zračni se prostor klasificira u skladu s Čikaškom konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, temeljem koje je podijeljen od „klase A” do „klase G”. Pravila o letu i usluge koje se nude razlikuju se od klase do klase.
[8]Utvrđen u okviru Uredbe Komisije (EU) br. 691/2010.
[9]Od 2015. godine.
[10]Prvo referentno razdoblje za plan performansi obuhvaćalo je kalendarske godine od 2012. do 2014. Od 2015. svako referentno razdoblje obuhvaća pet kalendarskih godina.
[11]Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol) paneuropska je civilno-vojna međuvladina organizacija osnovana 1963. u svrhu održavanja sigurnosti u području upravljanja zračnim prometom. Eurocontrol obuhvaća 41 državu potpisnicu. Postoji sporazum o suradnji između Eurocontrola i EU-a radi provedbe jedinstvenog europskog neba. Komisija je 2011. imenovala Eurocontrol prvim „upraviteljem mreže” jedinstvenog europskog neba do kraja 2019., a za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. to je učinjeno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/709. Eurocontrol je također imenovan prvim „tijelom za reviziju performansi” jedinstvenog europskog neba za razdoblje 2010.–2016.
[12]S obzirom na to da je 5. ožujka 2024. postignut privremeni dogovor, očekuje se da će Komisija povući svoj prijedlog COM(2020)0577.

Maja STRNAD MESKO