Obrambena industrija
Obrambena industrija EU-a ima ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti i strateške autonomije Unije te također pridonosi konkurentnosti i rastu. Međutim, europski obrambeni sektor dugo se borio sa strukturalnim nedostacima koji su stali na put proizvodnji obrambene opreme potrebnim ritmom. S obzirom na sve veće geopolitičke napetosti, EU je obranu stavio na prvo mjesto u svojem programu i nastoji ojačati obrambenu industriju kako bi postala prilagodljivija, inovativnija, konkurentnija i otpornija.
Pravna osnova
Inicijative obrambene industrije EU-a temelje se na članku 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pogledu industrijske politike EU-a. Osim toga, članak 182. UFEU-a pravna je osnova za istraživanje i tehnološki razvoj u području obrane.
Za razliku od drugih sektora, istinsko jedinstveno tržište obrambene opreme još nije razvijeno. Države članice redovito koriste članak 346. UFEU-a kako bi određene industrije i mjere povezane s obrambenom industrijom izuzele iz pravila jedinstvenog tržišta kada to smatraju potrebnim za obranu svojih ključnih nacionalnih interesa.
Ciljevi
Europski obrambeni industrijski sektor ključan je preduvjet za obrambenu spremnost Unije i vjerodostojno odvraćanje. Također znatno doprinosi gospodarskom rastu, konkurentnosti, inovacijama i otvaranju radnih mjesta. Politikama EU-a u tom području nastoje se poboljšati kapaciteti obrambene industrijske proizvodnje, povećati ulaganja i pristup financiranju, ojačati konkurentnost i inovacije te poticati istraživanja. EU također nastoji poboljšati suradnju među poduzećima iz obrambenog sektora diljem Europe kako bi se povećali njihovi proizvodni kapaciteti, omogućila ekonomija razmjera, smanjili troškovi i stvorilo istinsko jedinstveno tržište obrambene opreme.
Postignuća i aktualna zbivanja
A. Obrambena industrijska politika EU-a od početka 2000-ih
1. Razvoj europskog tržišta obrambene opreme
U rujnu 2004. Komisija je predstavila Zelenu knjigu o javnoj nabavi za potrebe obrane kako bi doprinijela „postupnom stvaranju europskog tržišta obrambene opreme”. Zelena knjiga sastavni je dio strategije iz 2003. naslovljene „Prema politici Europske unije u području obrambene opreme”. Cilj je podrazumijevao učinkovitiju uporabu sredstava u području obrane, povećanje konkurentnosti europske industrije te pružanje pomoći da se postignu poboljšanja u kvaliteti obrambene opreme u okviru europske sigurnosne i obrambene politike.
Države članice EU-a dogovorile su se 2007. godine da će pojačati razvoj europske obrambene tehnološke i industrijske baze pomoću namjenske strategije. U srpnju 2006. uspostavljen je međuvladin režim za poticanje tržišnog natjecanja na europskom tržištu obrambene opreme. Taj dobrovoljni međuvladin režim funkcionira na temelju Kodeksa ponašanja pri javnoj nabavi za potrebe obrane iz studenoga 2005., a podupire ga sustav izvještavanja i praćenja kojim se osigurava transparentnost i odgovornost među državama članicama. Drugi važan element jest Kodeks najbolje prakse u nabavnom lancu iz svibnja 2005.
Standardizacija obrambene opreme važna je za povezivanje nacionalnih tržišta. Pokretanjem portala Europskog referentnog sustava obrambenih standarda (EDSTAR) 2012. omogućeno je poduzimanje koraka prema standardizaciji. EDSTAR je nastao nakon Europskog informacijskog sustava za obrambene standarde, portala za sveobuhvatniju europsku standardizaciju obrambene opreme, čiji je cilj promicanje standarda opreme čiji se razvoj planira ili onih koji će se znatno izmijeniti.
Komisija je u srpnju 2013. usvojila komunikaciju koja sadrži akcijski plan za povećanje učinkovitosti i konkurentnosti europske obrambene industrije. Tom je komunikacijom najavljena uspostava mehanizma za praćenje tržišta za nabavu u području obrane.
2. Javna nabava za potrebe obrane i transfer obrambenih proizvoda unutar EU-a
Direktivom o transferima obrambenih proizvoda unutar EU-a (Direktiva 2009/43/EZ) i direktivom o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti (Direktiva 2009/81/EZ) EU je uveo važne smjernice za uspostavu okvira EU-a u tom području.
Direktivom 2009/43/EZ pojednostavljuju se i usklađuju uvjeti i postupci za transfer obrambenih proizvoda u cijelom EU-u. Njome je uspostavljen jedinstven i transparentan sustav dozvola (općih, globalnih i individualnih) te je poduzećima koja se smatraju pouzdanima omogućeno obavljanje transfera na temelju općih dozvola. Namjera je bila da izdavanje individualnih dozvola postane iznimka ograničena samo na jasno opravdane slučajeve.
Direktivom 2009/81/EZ uvedena su pravila o javnoj nabavi za potrebe obrane koja su poduzećima iz obrambenog sektora trebala omogućiti lakši pristup tržištima obrambene opreme drugih država članica. Njome se kao standardni postupak uvodi pregovarački postupak s prethodnim objavljivanjem, koji omogućuje veću fleksibilnost i sadržava posebna pravila o sigurnosti osjetljivih informacija, klauzule o sigurnosti nabave te posebna pravila o podugovaranju. Međutim, države članice mogu izuzeti ugovore za potrebe obrane i sigurnosti ako je to potrebno radi zaštite osnovnih interesa njihove sigurnosti (članak 346. UFEU-a).
3. Europska obrambena agencija
Europska obrambena agencija osnovana je u srpnju 2004. u okviru zajedničke akcije Vijeća ministara za razvoj obrambenih kapaciteta, promicanje i jačanje europske suradnje u području naoružanja, jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze, stvaranje međunarodno konkurentnog europskog tržišta obrambene opreme i povećanje učinkovitosti europskog istraživanja i tehnologije u području obrane. Zajednička akcija iz 2004. prvi je put zamijenjena odlukom Vijeća u srpnju 2011., a zatim je revidirana u listopadu 2015. Odlukom Vijeća o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije.
4. Europski program za istraživanje u području obrane i Europski fond za obranu
Usprkos naporima da se stvori zajednički okvir za europsku obrambenu politiku, financiranje europskog istraživanja u području obrane znatno se smanjilo od 2006. godine, što se promijenilo tek u zadnjih nekoliko godina. Države članice dogovorile su se 2015. da će postupno prijeći s istraživanja usmjerenog isključivo na civilnu i dvojnu namjenu u okviru programa Obzor 2020. na poseban europski program istraživanja u području obrane koji je dio Europskog fonda za obranu (EDF).
EDF najvažniji je instrument EU-a za potporu istraživanju i ulaganju u obranu. Europski fond za obranu započeo je s radom 1. siječnja 2021. s ukupnim dogovorenim proračunom od gotovo 8 milijardi EUR za razdoblje od 2021. do 2027. (Uredba (EU) 2021/697). Njegovi su glavni ciljevi promicanje suradnje među poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i istraživačke aktere diljem Unije. Njime se dodatno nastoji potaknuti razvoj obrambenih sposobnosti ulaganjima i pomoći poduzećima iz EU-a da razviju najsuvremenije i interoperabilne obrambene tehnologije i opremu.
EDF-u su prethodila dva probna programa: Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane i Europski program industrijskog razvoja u području obrane.
B. Novo doba obrambene industrijske politike EU-a
EU je u 2021. pokrenuo analizu o budućnosti europske sigurnosti i obrane. Rezultat je tog procesa izrada Strateškog kompasa, dokumenta kojim se utvrđuje akcijski plan za jačanje sigurnosne i obrambene strategija EU-a do 2030. godine.
Agresivni rat koji je Rusija protiv Ukrajine započela u veljači 2022. označio je početak novog doba europske obrambene politike. Uslijed tog rata postalo je očito da se EU suočava sa znatnim izazovima u pogledu spremnosti svoje obrambene industrije. Kao odgovor na to 2022. provedeno je nekoliko mjera na razini EU-a:
- U veljači 2022. Komisija je objavila plan za ključne tehnologije za sigurnost i obranu.
- Vijeće je u ožujku 2022. značajno revidiralo Strateški kompas kako bi uzelo u obzir destabilizaciju europskog sigurnosnog poretka i posljedičnu promjenu stajališta, ambicije i alata EU-a u području obrane. (5.1.2.).
Iz zajedničke komunikacije o manjku ulaganja u obranu iz 2022. i nedavnog Draghijevog izvješća o budućnosti europske konkurentnosti iz 2024. vidljivo je da su dugoročna nedovoljna ulaganja i nedostatak suradnje doveli do kritičnih nedostataka u obrambenim kapacitetima i do rascjepkanosti europske obrambene industrije i tržišta. Proizvodni kapaciteti vrlo su niski, a države članice ovise o nabavi obrambene opreme izvan EU-a.
Tijekom 2023. inicirane su dvije kratkoročne mjere za rješavanje problema nestašica: Instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) za poticanje zajedničke nabave u području obrane i Akt o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) za povećanje proizvodnje streljiva i projektila.
U ožujku 2024. Komisija je pokrenula prvu Strategiju za europsku obrambenu industriju (EDIS) s ciljem povećanja rashoda za obranu, poboljšanja zajedničke nabave, poboljšanja interoperabilnosti europskih oružanih snaga i pojačanja suradnje s Ukrajinom. Ključna je mjera prijedlog uredbe o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) u vrijednosti od 1,5 milijardi EUR kojim se podupire dugoročna industrijska i obrambena konkurentnost.
Komisija je u prvoj polovini 2025. predložila tri ključne inicijative za povećanje obrambene pripravnosti i ulaganja.
1. Zajedničku bijelu knjigu o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., predstavljenu u ožujku 2025., kojom se obrambena politika EU-a stavlja na novu razinu s obzirom na sve veće prijetnje i sigurnosne izazove. U Bijeloj knjizi predlaže se nekoliko mjera za konsolidaciju europske obrambene industrije:
- jačanje industrijskih kapaciteta diljem EU-a;
- osiguravanje opskrbe kritičnim industrijskim inputima i smanjenje ovisnosti;
- izgradnja istinskog jedinstvenog tržišta EU-a za obrambenu opremu;
- pojednostavljenje postojećih pravila i smanjenje birokracije;
- podržavanje istraživanja i razvoja u svrhu poticanja inovacija;
- te zadržavanje, privlačenje i razvoj talenta u svrhu poboljšanja vještina i stručnosti u obrambenom sektoru.
2. Plan ReArm Europe, kasnije preimenovan u „Readiness 2030.”, odnosno Plan za obrambenu pripravnost do 2030. kojim su uvedeni financijski instrumenti za poticanje ulaganja:
- aktiviranjem nacionalne klauzule o odstupanju od Pakta o stabilnosti i rastu, čime se državama članicama omogućuje da povećaju rashode za obranu; te
- pokretanjem kreditnog instrumenta u vrijednosti od 150 milijardi EUR — Sigurnosne mjere za Europu (SAFE) — kako bi se zemljama pomoglo da ulažu u ključna područja obrane.
3. Takozvani „skupni minipaket u području obrane” kako bi se olakšala upotreba postojećih sredstava EU-a i za jačanje obrambene industrije EU-a.
Na temelju Bijele knjige u Planu za obrambenu pripravnost do 2030., objavljenom u listopadu 2025., utvrđuju se ciljevi i ključne etape za postizanje obrambene pripravnosti do 2030.
Vijeće i Europski parlament 5. studenoga 2025. postigli su privremeni dogovor o skupnom minipaketu u području obrane. Ključna je značajka tog dogovora odluka o pridruživanju Ukrajine Europskom fondu za obranu, kojim se Ukrajina integrira u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB). Sporazumom se izmjenjuje pet glavnih programa EU-a: Digitalna Europa, Europski fond za obranu, Instrument za povezivanje Europe, Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP) i Obzor Europa. Njime se omogućuju ulaganja u obranu i ulaganja s dvojnom namjenom u sklopu tih okvira.
Uloga Europskog parlamenta
U svojoj rezoluciji usvojenoj 10. travnja 2002. Parlament je pozvao na osnivanje Europske agencije za naoružanje i standardizaciju obrambene opreme. U svojoj rezoluciji od 17. studenoga 2005. o Zelenoj knjizi o javnoj nabavi u području obrane podržani su napori Komisije da doprinese postupnom stvaranju europskog tržišta obrambene opreme.
U svojoj rezoluciji od 22. studenoga 2012. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike Parlament je inzistirao na tome da bi jačanje europskih kapaciteta također trebalo dovesti do konsolidacije industrijske i tehnološke baze europske obrambene industrije.
U rezoluciji od 21. studenoga 2013. o tehnološkoj i industrijskoj bazi europskog obrambenog sektora Parlament je pozvao na osnaživanje europske industrijske suradnje i naglasio potrebu da se podupre misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike uz pomoć europskog istraživanja i razvoja korištenjem istraživačkog programa Obzor 2020.
U dvjema rezolucijama koje je usvojio u svibnju 2015. i travnju 2016. Parlament je pozvao na djelotvornu i ambicioznu europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i pozvao je države članice da ciljeve politika utvrde na temelju zajedničkih interesa. U rezoluciji od 22. studenoga 2016. Parlament je predložio hitnu uspostavu europske obrambene unije.
U rezoluciji od 25. ožujka 2021. o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti i transferu obrambenih proizvoda Parlament je pozvao Komisiju da poboljša pristup MSP-ova financiranju. Također je pozvao države članice da pojačaju unutareuropsku nabavu u području obrane te suradnju u istraživanju i razvoju kako bi se podigla razina interoperabilnosti među njihovim vojnim snagama.
U rezoluciji od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu Parlament je pozvao na povećanje doprinosa za jačanje obrambenih kapaciteta Ukrajine. Od država članica zatraženo je da ubrzaju isporuku obrambenog oružja Ukrajini kao odgovor na jasno utvrđene potrebe.
U rujnu 2023. Parlament je donio stajalište o Prijedlogu uredbe o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave. Parlament je s Vijećem postigao dogovor, među ostalim, da će instrument trajati do prosinca 2025., a ne do 2024., te da će imati proračun od 300 milijuna EUR.
U svojoj rezoluciji od 9. svibnja 2023. o ključnim tehnologijama za sigurnost i obranu Parlament je pozdravio uspostavu Opservatorija za ključne tehnologije i istaknuo potrebu da se smanji ovisnost kad je riječ o opskrbi ključnim materijalima, potiču ulaganja u inovacije i razvoj, prednost da zajedničkim projektima koje financira i sufinancira EU te poveća financiranje.
U svojoj rezoluciji od 12. ožujka 2025. o Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane Parlament je pozvao na ujedinjenu i jasnu dugoročnu viziju za europsku obrambenu industriju kako bi se osiguralo rješavanje prioritetnih potreba. Također je istaknuo potrebu za poboljšanjem sposobnosti i resursa te za pronalaženjem kreativnih rješenja za velika javna i privatna ulaganja u sigurnost i obranu.
Rezolucijom od 2. travnja 2025. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike Parlament je naglasio potrebu za rješavanjem problema rascjepkanosti obrambene industrije EU-a kako bi se konačno postigla puna provedba unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda u EU-u.
Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.
Anne Ploeger