Energetska politika: opća načela
Energetska politika EU-a temelji se na načelima dekarbonizacije, konkurentnosti, sigurnosti opskrbe i održivosti. Njezini ciljevi uključuju osiguravanje funkcioniranja energetskog tržišta i sigurne opskrbe energijom unutar EU-a kao i promicanje energetske učinkovitosti i uštede energije, razvoj obnovljivih izvora energije i međupovezanost energetskih mreža. Europska energetska politika temelji se na brojnim mjerama za uspostavu istinske energetske unije.
Pravna osnova
Članak 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Posebne odredbe:
- sigurnost opskrbe: članak 122. UFEU-a;
- energetske mreže: članci 170.–172. UFEU-a;
- ugljen: u Protokolu br. 37 pojašnjavaju se financijske posljedice isteka Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i čelik 2002. godine;
- nuklearna energija: Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu).
Ostale odredbe koje utječu na energetsku politiku:
- unutarnje energetsko tržište: članak 114. UFEU-a;
- vanjska energetska politika: članci 216.–218. UFEU-a.
Ciljevi
Sukladno Ugovoru iz Lisabona glavni su ciljevi energetske politike EU-a:
- osigurati funkcioniranje energetskog tržišta;
- osigurati sigurnost opskrbe energijom u Uniji;
- promicati energetsku učinkovitost i štednju energije te razvoj novih i obnovljivih oblika energije; te
- promicati međusobno povezivanje energetskih mreža.
Člankom 194. UFEU-a neka su područja energetske politike stavljena pod podijeljenu nadležnost europskih institucija, što ukazuje na mogućnost stvaranja zajedničke energetske politike. Unatoč tomu, to ne utječe na pravo svake države članice da „utvrđuje uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor među različitim izvorima energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom” (članak 194. stavak 2. UFEU-a).
Postignuća
A. Opći okvir politike
Aktualni program politike temelji se na sveobuhvatnoj integriranoj klimatskoj politici i politici konkurentnosti, kojom se do 2030. nastoje ostvariti sljedeći energetski ciljevi:
- povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije na 42,5 %, pri čemu se nastoji postići udio od 45 %;
- smanjenje potrošnje primarne i krajnje potrošnje energije za 11,7 % u odnosu na predviđanja za 2020.
Postojeći europski regulatorni okvir za energiju prvotno se temeljio na europskoj Strategiji energetske unije i paketu „Spremni za 55 %”, koji je bio usmjeren na usklađivanje svih klimatskih i energetskih ciljeva. On je kasnije izmijenjen planom REPowerEU, čiji je cilj bio brzo i potpuno ukinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
Komisija je u veljači 2025. krenula s provedbom Plana za čistu industriju, u kojem je uz pomoć ažuriranih pravila o ulaganjima i pojednostavnjenih postupaka državne potpore mobilizirala više od 100 milijardi EUR za poticanje konkurentnosti i brže uvođenje energije iz obnovljivih izvora i održivost energetskog sustava.
Akcijski plan za priuštivu energiju, koji je dio plana za čistu industriju, uključuje mjere za smanjenje računa za električnu energiju i niže troškove opskrbe u cijelom EU-u. Njime se države članice EU-a potiču na smanjivanje mrežnih naknada i poreza te se promiču dugoročni ugovori, ubrzava izdavanje dozvola za projekte i jača mrežna infrastruktura.
Postojeći energetski okvir sastoji se od nekoliko odredbi, koje obuhvaćaju: promicanje obnovljive energije energetsku učinkovitost upravljanje energetskom unijom elektroenergetsku međupovezivost model energetskog tržišta, pripravnost na rizike sigurnost opskrbe energijom energetska svojstva zgrada oporezivanje energije transeuropsku energetsku infrastrukturu suradnju energetskih regulatora baterije inicijative u području zračnog i pomorskog prometa.
U skladu s postojećim okvirom, države EU-a moraju donijeti desetogodišnje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove (NECP-ove) za razdoblje od 2021. do 2030., podnositi izvješće o napretku svake dvije godine i razviti dosljedne dugoročne nacionalne strategije kako bi postigle energetske vrijednosti dogovorene u Pariškom sporazumu.
B. Dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta
U potpunosti integriranim i funkcionalnim unutarnjim energetskim tržištem jamče se pristupačne cijene energije, šalju potrebni cjenovni signali za ulaganja u zelenu energiju, osigurava opskrba energijom i otvara najpovoljniji put prema klimatskoj neutralnosti. Zakonodavstvo o unutarnjem energetskom tržištu isprva se temeljilo na načelima prekogranične suradnje i pravednih maloprodajnih tržišta. Kasnije je bilo usmjereno na pripravnost na rizike, koordinaciju, poticaje za potrošače, dekarbonizaciju i sigurnost opskrbe energijom. Za dodatne informacije vidi informativni članak 2.1.9. o unutarnjem energetskom tržištu.
C. Jačanje vanjskih odnosa u području energetike
Nakon odluke o postupnom ukidanju uvoza ruske energije, trenutačna vanjska energetska politika EU-a temelji se na diversifikaciji opskrbe energijom. U komunikaciji o planu REPowerEU iz ožujka 2022. predlažu se velika i brza smanjenja upotrebe fosilnog plina u EU-u za najmanje 155 milijardi kubičnih metara, što je jednako količini uvezenoj iz Rusije 2021. EU je, u skladu s planom REPowerEU, surađivao s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe, sigurnom uvozu ukapljenog prirodnog plina te na povećanju isporuka plina iz novih plinovoda. Tim je planom uspostavljena platforma EU-a za kupnju energije, dobrovoljni koordinacijski mehanizam za potporu zajedničkoj kupnji plina i vodika za EU te je objavljena vanjska energetska strategija EU-a kao potpora Ukrajini, Moldovi i drugim zemljama. Sadašnja strategija energetske politike EU-a, kako je utvrđena u zajedničkoj komunikaciji naslovljenoj „Globalna klimatska i energetska vizija EU-a”, usmjerena je na ubrzanje čiste i održive tranzicije na globalnom tržištu te istodobno jamčenje sigurnosti opskrbe energijom i pristupa sirovinama.
D. Veća sigurnost opskrbe energijom
Nakon ruske invazije na Ukrajinu sigurnost opskrbe energijom postala je glavni energetski prioritet EU-a. Aktualna politika energetske sigurnosti uključuje koordinacijske mjere i pravila za sprečavanje nesreća na odobalnim postrojenjima te odgovor na takve nesreće i poremećaje u opskrbi energijom i u vezi sa zalihama nafte i plina za hitne slučajeve, uključujući dozvole za istraživanje i proizvodnju.
Transeuropska infrastrukturna politika EU-a obuhvaćena je uredbama o transeuropskim mrežama (TENs) (vidi informativni članak 3.5.1. o transeuropskim mrežama). Uredbom TEN-E o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi, donesenoj u lipnju 2022., utvrđeni su prioritetni koridori u različitim geografskim regijama za infrastrukturu za električnu energiju, odobalne mreže i vodik. Njome se utvrđuju projekti EU-a od zajedničkog interesa unutar zemalja EU-a i projekti od uzajamnog interesa između zemalja EU-a i trećih zemalja, ukida se potpora novim projektima u području prirodnog plina i nafte te uvode obvezni kriteriji održivosti za sve projekte. Politike transeuropskih mreža financiraju se iz Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021.–2027. (vidi informativni članak 3.5.2. o financiranju transeuropskih mreža).
E. Energetska učinkovitost
Temelj politike energetske učinkovitosti EU-a jest nova Direktiva o energetskoj učinkovitosti, kojom je utvrđen cilj smanjenja, do 2030. godine, primarne (okvirne) i krajnje potrošnje energije u EU-u za 11,7 % u usporedbi s predviđanjima iz 2020. godine. Taj postotak ne premašuje 992,5 (okvirno) odnosno 763 milijuna tona nafte. Direktiva se temelji na načelu „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kojim se od država članica EU-a zahtijeva da osiguraju da se pri donošenju odluka o planiranju te politikama i ulaganjima uzimaju u obzir rješenja za energetsku učinkovitost (vidi informativni članak 2.3.8. o energetskoj učinkovitosti).
F. Energija iz obnovljivih izvora
Temelj politike EU-a za energiju iz obnovljivih izvora jest Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora, u kojoj je utvrđen obvezujući cilj od 42,5 % udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u do 2030., pri čemu države članice nastoje postići udio od 45 %. Direktivom se promiče energija iz obnovljivih izvora (solarna energija, energija vjetra, energija oceana i hidroenergija, biomasa i biogoriva, geotermalna energija), uz nacionalnu potporu i programe financiranja EU-a jer energetska tržišta sama po sebi ne mogu ostvariti željenu razinu energije iz obnovljivih izvora u EU-u (vidi informativni članak 2.3.9. o energiji iz obnovljivih izvora).
G. Istraživački, razvojni i demonstracijski projekti
Obzor Europa, okvirni program koji će trajati od 2021. do 2027., glavni je instrument EU-a za poticanje istraživanja u području energetike, s proračunom od 95,5 milijardi EUR u cijenama iz 2018. (vidi informativni članak 2.3.6. o istraživačkoj politici).
U Europskom strateškom planu za energetsku tehnologiju utvrđeno je 10 tehnologija (uključujući baterije, fotonaponske sustave, energiju vjetra na moru itd.) te mjere za istraživanje i inovacije koje obuhvaćaju cijeli inovacijski lanac zelene energije.
Uloga Europskog parlamenta
Parlament je oduvijek snažno podupirao zajedničku energetsku politiku koja je usmjerena na pitanja dekarbonizacije, konkurentnosti, sigurnosti i održivosti. Više puta pozvao je na usklađenost, odlučnost, suradnju i solidarnost među državama EU-a pri suočavanju s aktualnim i budućim izazovima na unutarnjem tržištu te na snažan politički angažman svih država članica.
U posljednjim rezolucijama koje je Parlament donio u području energije vidljivo je da je stavio veći naglasak na važnost i ambiciju u pogledu svih klimatskih i okolišnih ciljeva na kojima se temelji energetska politika EU-a.
U svojoj rezoluciji od 19. lipnja 2025. o planu za čistu industriju Parlament je istaknuo potrebu za jačanjem energetske infrastrukture i dovršetkom energetske unije. Pozvalo je države članice, operatore prijenosnih sustava i Komisiju da potaknu prekograničnu razmjenu električne energije i da nastoje ostvariti aktualni cilj međupovezanosti od 15 %.
U svojoj rezoluciji od 19. lipnja 2025. o elektroenergetskim mrežama: okosnica energetskog sustava EU-a Parlament je istaknuo da su elektroenergetske mreže ključne za prelazak EU-a na konkurentno gospodarstvo s nultom neto stopom emisija do 2050. te je pozvao države članice da istraže, optimiziraju, moderniziraju i u potpunosti razviju svoje kapacitete elektroenergetske mreže, uključujući prijenos i distribuciju.
U svojoj rezoluciji od 8. srpnja 2025. o sigurnosti opskrbe energijom u Uniji Parlament je naglasio važnost postupnog ukidanja uvoza fosilnih goriva iz Rusije, izgradnje plinskih i elektroenergetskih interkonekcija kroz središnju i jugoistočnu Europu duž osi sjever-jug, diversifikacije terminala za ukapljeni prirodni plin i razvoja plinovoda. Također je istaknuo potrebu za zajedničkim naporima u području novih energetskih tehnologija kao i za dodatnim javnim i privatnim financiranjem.
Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.
Kristin BECKER / Matteo Ciucci