Mala i srednja poduzeća

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica su gospodarstva EU-a, a njihov udio u broju poduzeća u EU-u iznosi 99 posto. Programi EU-a s ciljem podupiranja MSP-ova usmjereni su na poboljšanje njihove konkurentnosti, pristupa financiranju i sposobnosti inovacija. Novijim inicijativama MSP-ovima se želi pomoći u savladavanju izazova kao što su digitalna tranzicija, ugljična neutralnost i gospodarski oporavak s obzirom na razvoj geopolitičkih događaja.

Pravna osnova

MSP-ovi uglavnom djeluju na nacionalnoj razini jer ih relativno malo sudjeluje u prekograničnom poslovanju unutar EU-a. Međutim na njih utječe zakonodavstvo EU-a u različitim područjima, među kojima su oporezivanje (članci 110. do 113. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU)), tržišno natjecanje (članci 101. do 109. UFEU-a) i pravo društava (pravo poslovnog nastana: članci 49. do 54. UFEU-a). Komisijina definicija MSP-ova može se pronaći u Preporuci Komisije 2003/361/EZ.

Ciljevi

Cilj je politike EU-a u području malog i srednjeg poduzetništva osigurati da politike i mjere EU-a budu prilagođene malim poduzećima i da doprinose većoj privlačnosti Europe za osnivanje poduzeća i poslovanje. MSP-ovi zapošljavaju oko 100 milijuna ljudi i predstavljaju ključan izvor poduzetništva i inovacija, presudnih za konkurentnost poduzeća u EU-u.

Postignuća

A. Akt o malom poduzetništvu

Komisija je u lipnju 2008. u obliku komunikacije o Aktu o malom poduzetništvu predložila sveobuhvatnu inicijativu o MSP-ovima. Cilj je bio stvoriti novi okvir politike kojim bi se povezali postojeći instrumenti nadogradnjom Europske povelje o malom poduzetništvu i moderne politike rasta i zapošljavanja za MSP-ove. Umjesto sveobuhvatnog pristupa na razini Zajednice zauzet je „pristup političkog partnerstva s državama članicama”.

1. Pametna regulativa

Smanjenje administrativnog opterećenja visoko je među prioritetima Komisije u Aktu o malom poduzetništvu. Za mala poduzeća naročito su bile korisne izmjene Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju (kojima se od javnih tijela traži da podmire račune u roku od 30 dana, kao sigurnosno jamstvo za MSP-ove) i Direktive o elektroničkom izdavanju računa (kojima se elektronički izdane račune izjednačuje s tiskanim računima). Nadalje, zahvaljujući modernizaciji politike EU-a u području javne nabave administrativno je opterećenje za MSP-ove u postupcima javne nabave smanjeno, a njihove su mogućnosti za zajedničko podnošenje ponuda povećane. Taj je pristup utvrđen radi pojednostavljenja obaveza financijskog izvještavanja i smanjenja administrativnog opterećenja za MSP-ove modernizacijom javne nabave u EU-u i Računovodstvene direktive (Direktiva 2013/34/EU).

U svojoj komunikaciji naslovljenoj „Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo” iz travnja 2021. Komisija je uvela pristup „jedan za jedan” u donošenju politika na razini EU-a, skrećući pozornost tvoraca politika na posljedice i troškove primjene zakonodavstva, posebno za MSP-ove. Cilj je tog pristupa osigurati da se novo administrativno opterećenje koje proizlazi iz zakonodavnih prijedloga Komisije neutralizira smanjenjem jednake količine postojećeg opterećenja.

2. Pristup financiranju

Financijska tržišta malim i srednjim poduzećima često ne nude financiranje koje im je potrebno. Određeni je napredak postignut u povećanju dostupnosti financiranja i kredita za MSP-ove stavljanjem na raspolaganje zajmova, jamstava i poduzetničkoga kapitala. Europske financijske institucije — Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) — pojačale su svoje aktivnosti u pogledu MSP-ova.

Komisija je u studenom 2011. predložila „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća”. On je među ostalim uključivao političke inicijative za lakši pristup tržištima poduzetničkoga kapitala za MSP-ove.

3. MSP-ovi na jedinstvenom tržištu

U Aktu o malom poduzetništvu i komunikacijama Komisije naslovljenima „Prema aktu o jedinstvenom tržištu — za visokokonkurentno socijalno tržišno gospodarstvo” i „Akt o jedinstvenom tržištu II” istaknuta je potreba za stalnim poboljšavanjem okvirnih uvjeta za poduzeća na jedinstvenom tržištu. Trenutačno su na snazi ili u pripremi razne inicijative i mjere za lakše osnivanje i poslovanje MSP-ova na unutarnjem tržištu. MSP-ovima su dopuštena odstupanja na brojnim područjima, primjerice na području pravila tržišnog natjecanja, oporezivanja i prava trgovačkih društava.

4. Politika tržišnog natjecanja

Politika državnih potpora EU-a već se dugo blagonaklono odnosi prema MSP-ovima jer se njome uvažavaju posebne poteškoće s kojima se ta poduzeća susreću. Komisija je 2014. donijela revidiranu Uredbu o općem skupnom izuzeću za državne potpore (Uredba (EU) br. 651/2014). Modernizacija sustava državnih potpora uključivala je i to da su države članice, ako su ispunjeni određeni uvjeti, dobile veću fleksibilnost za dodjeljivanje državnih potpora MSP-ovima bez potrebe za prethodnim obavještavanjem Komisije i dobivanjem njezina odobrenja. U skladu s tom uredbom, MSP-ovima je omogućen pristup državnim potporama u iznosu do 7,5 milijuna EUR.

B. Mreže EU-a za mala i srednja poduzeća

Primjeri mreža usmjerenih na MSP-ove uključuju:

1. Opće usluge potpore MSP-ovima u EU-u: Europska poduzetnička mreža, SOLVIT, Tvoja Europa, nacionalne službe za pomoć pri primjeni Uredbe REACH;
2. Inovacije i istraživanje: Europska služba za pomoć u području intelektualnog vlasništva, „SME Techweb”, projekt „Služba za pomoć MSP-ovima kao korisnicima prava privatnog vlasništva u Kini”;
3. Potpora svojstvena pojedinim sektorima: „Europska mreža poslovno-inovacijskih centara”, „Europska mreža inovacija na radnome mjestu” i inicijativa „Gate2Growth”.

C. MSP-ovi i istraživanja

Istraživanja i inovacije ključni su za održiv uspjeh i rast MSP-ova u EU-u. Cilj programa Obzor 2020. za razdoblje 2014.–2020. bio je stvaranje boljeg i obuhvatnijeg sustava potpore za istraživačke i inovacijske aktivnosti MSP-ova. Taj pristup obuhvaćao je poticanje sudjelovanja MSP-ova uz pomoć „posebnog instrumenta namijenjenog MSP-ovima”, čiji je cilj bio popuniti praznine u financiranju početnih visokorizičnih istraživanja i inovacija koje provode MSP-ovi.

Povrh toga, jačanje konkurentnosti MSP-ova bio je jedan od 11 tematskih ciljeva za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.–2020. Dodatna ulaganja u MSP-ove ostvarena su i u okviru drugih tematskih ciljeva, osobito za istraživanja i inovacije, niskougljično gospodarstvo te informacijske i komunikacijske tehnologije.

Obzor Europa, program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija koji traje do 2027., sadržava novi element koji njegov prethodnik nije imao — Europsko vijeće za inovacije, s proračunom od 10,1 milijardi EUR za potporu revolucionarnim inovacijama tijekom cijelog životnog ciklusa start-up poduzeća i MSP-ova, od istraživanja u ranoj fazi do financiranja i širenja.

U okviru proračuna EU-a za razdoblje 2028.–2034. Komisija predlaže gotovo udvostručenje proračuna za program Obzor Europa. Osim toga, osnovat će se novi Europski fond za konkurentnost s ciljem ulaganja u strateške tehnologije. Time će se 14 pojedinačnih mehanizama financiranja u okviru VFO-a objediniti u jedinstveni okvir. To je pojednostavnjenje osmišljeno kako bi postupak financiranja bio jednostavniji i dosljedniji, čime se odgovara na ključni zahtjev MSP-ova postavljen tijekom faze savjetovanja.

D. Program za konkurentnost poduzeća i MSP-ova (COSME)

Program za konkurentnost poduzeća i MSP-ova (COSME) uspostavljen je Uredbom (EU) br. 1287/2013. Trajao je od 2014. do 2020. i imao proračun od 2,3 milijarde EUR, a rezultati su mi bili sljedeći:

• Pristup financiranju
• Pristup tržištima i internacionalizacija
• Poduzetništvo i inovacije
• Turizam i kreativne industrije

Nakon isteka programa COSME 2020. njegove su aktivnosti prebačene u druge programe.

E. Inicijative od 2020.

Komisija je u ožujku 2020. objavila komunikacije „Nova industrijska strategija za Europu” i „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu”, koje su sadržavale prijedloge za pomoć MSP-ovima u radu te širenju i intenziviranju djelatnosti. U travnju 2020. Parlament je reagirao na posljedice pandemije bolesti COVID-19 na industrijske lance opskrbe i MSP-ove donošenjem rezolucije 2020/2616(RSP) o usklađenom djelovanju EU-a za potporu mjerama gospodarskog oporavka u travnju 2020. Zastupnici su u studenome 2020. donijeli rezoluciju 2020/2076(INI) kojom su pozvali Europsku komisiju da predstavi revidiranu industrijsku strategiju.

Kako je istaknuto u strategiji za MSP-ove, mala poduzeća iziskuju više potpore za lakši pristup financijskim sredstvima. Kako bi se to postiglo, Parlament i Vijeće postigli su dogovor o izmjenama Direktive o tržištima financijskih instrumenata (2014/65/EU) u okviru dogovora o „Aktu o uvrštenju” iz 2024. Kao odgovor na negativne posljedice inflacije i ekonomske nesigurnosti, osobito zbog rasta cijena energije i sirovina, Komisija je u rujnu 2023. objavila Paket olakšica za MSP-ove. Tu se ubrajaju:

• prijedlog uredbe o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u trgovinskim transakcijama; i 
• prijedlog direktive o uspostavi sustava oporezivanja sjedišta za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.

U tom okviru naveden je i niz mjera za poboljšanje pristupa financiranju i kvalificiranim radnicima te za potporu MSP-ovima u cijelom životnom ciklusu poslovanja.

Komisija je od veljače 2025. predložila nekoliko skupnih paketa za pojednostavnjenje propisa za MSP-ove. Među konkretnim ciljevima su smanjenje troškova i obveza izvješćivanja za najmanje 35 % do 2030.

U svibnju 2025. Komisija je donijela Strategiju EU-a za start-up i scale-up poduzeća, u okviru koje je utvrđeno pet glavnih područja djelovanja:

1. poticanje okruženja koje pogoduje inovacijama;

2. omogućavanje boljeg financiranja;

3. podupiranje tržišnog rasta i ekspanzije;

4. privlačenje i zadržavanje najboljih talenata;

5. olakšavanje pristupa infrastrukturi, mrežama i uslugama.

Komisija je u listopadu 2025. okupila potencijalne ulagatelje osnivače s ciljem stvaranja Fonda za scale-up poduzeća u Europi. Cilj je tog novog fonda u vrijednosti od više milijardi eura od proljeća 2026. ulagati u najperspektivnija poduzeća iz EU-a aktivna u strateškim tehnološkim područjima.

Komisija je za 2026. najavila da će više od polovine inicijativa koje planira biti prijedlozi za pojednostavnjenje.

Uloga Europskog parlamenta

Europski parlament je 1983. godinu proglasio „godinom malih i srednjih poduzeća i obrta” te pokrenuo niz inicijativa za poticanje njihova razvoja. Parlament otad redovito iskazuje svoju predanost poticanju razvoja MSP-ova u Europi. Primjerice:

• U lipnju 2010. Parlament je donio rezoluciju o inovacijskoj politici Zajednice u svijetu koji se mijenja. U njoj je pozvao na razvoj instrumenata za financiranje MSP-ova kao što su mikrokrediti, poduzetnička kapitalna sredstva za osobe koje žele ulagati u inovativna poduzeća te ulaganja „poslovnih anđela” zainteresiranih za sponzoriranje poslovnih projekata mladih istraživača. Parlament je isto tako pozvao države članice i Komisiju da omoguće porezne, financijske, poslovne i administrativne poticaje za ulaganje.
• U svibnju 2011. Parlament je donio rezoluciju o reviziji Akta o malom poduzetništvu. Parlament je istaknuo zabrinutost zbog činjenice da se testiranje utjecaja zakonodavstva na MSP-ove ne primjenjuje pravilno i dosljedno u svim novim zakonodavnim prijedlozima, posebice na nacionalnoj razini. Osim toga, upozorio je države članice na prerevno donošenje propisa koje nadilazi zahtjeve zakonodavstva EU-a pri prenošenju direktiva u nacionalno pravo.
• U listopadu 2012. Parlament je donio rezoluciju naslovljenu „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne prilike”. U toj rezoluciji usredotočio se na niz područja među kojima su smanjenje administrativnog opterećenja, podrška konkurentnosti i otvaranju radnih mjesta, pokretanje start-up poduzeća i pristup informacijama i financiranju.
• U siječnju 2014. Parlament je donio rezoluciju o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti, u kojoj je istaknuo važnost MSP-ova u gospodarstvu EU-a i pozvao na pružanje posebne potpore i pomoći MSP-ovima.
• U rujnu 2016. Parlament je donio rezoluciju o pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća i povećanju raznolikosti financiranja malih i srednjih poduzeća u uniji tržišta kapitala.
• U srpnju 2017. Parlament je donio rezoluciju o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi.
• U veljači 2019. Parlament je donio rezoluciju o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici.
• U travnju 2020. Parlament je donio rezoluciju o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica.
• U studenome 2020. Parlament je donio rezoluciju o novoj industrijskoj strategiji za Europu, u kojoj je pozvao na industrijsku strategiju koja bi obuhvaćala sve industrijske ekosustave, uključujući MSP-ove.
• U svojoj rezoluciji iz srpnja 2022. naslovljenoj „Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo”, Parlament je pozvao Komisiju da objavi svoj kalkulator „jedan za jedan”. Naglasio je da bi pri primjeni pristupa „jedan za jedan” trebalo uzeti u obzir sve troškove usklađivanja, i one administrativne i one koji su povezani s prilagođavanjem, te je naglasio potrebu da se osigura da taj pristup primjenjuju države članice te lokalna i regionalna tijela.
• U svojoj rezoluciji iz srpnja 2023. o stanju MSP-ova u Uniji, Parlament je pozvao Komisiju da provede opću procjenu kumulativnog učinka zakonodavstva EU-a na MSP-ove u Uniji i da po potrebi predloži pojednostavnjenja. Također je pozvao na hitno donošenje revidirane Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju te na procjenu moguće revizije pravila o državnim potporama kako bi se ocijenilo kako se štite interesi MSP-ova. Pozvao je Komisiju da uloži veće napore u području unije tržišta kapitala i oslobodi financijska sredstva za rast Europe.

Više informacija o ovoj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

 

Anne Ploeger

11-2025