Srednja Azija

Srednja Azija povezuje golemi azijski kontinent s Europom. EU prepoznaje njezinu stratešku važnost za trgovinske i energetske putove, kao i za resurse kao što su plin, nafta i minerali (posebno zlato, uranij i sve vrste metala rijetkih zemalja). EU je 2019. ažurirao strategiju za srednju Aziju kako bi se usredotočio na otpornost (uključujući područja kao što su ljudska prava, sigurnost granica i okoliš), blagostanje (s jakim naglaskom na povezanosti) i regionalnu suradnju.
Prvi sastanak na vrhu EU-a i srednje Azije, održan u travnju 2025., bio je prekretnica i prilika za unapređenje odnosa u strateško partnerstvo, produbljivanje trgovine i usredotočenosti na energetsku gospodarsku suradnju, ulaganja, visokokvalitetnu povezivost, digitalizaciju, održivi razvoj i sigurnosnu suradnju (uključujući hibridne prijetnje). U okviru strategije Global Gateway planira se paket ulaganja od 12 milijardi EUR, a cilj mu je poboljšanje trgovinskih ruta. To je ključna prilika da EU pokaže svoj geopolitički interes za jačanje bilateralnog angažmana i jačanje regionalne suradnje sa srednjom Azijom kako bi se smanjila njegova ovisnost o Kini i Rusiji u kontekstu globalnih geopolitičkih promjena. Sastanak na vrhu bio je usmjeren i na djelovanje u području klime, ljudska prava i strateške resurse (uključujući kritične sirovine).
S obzirom na stanje u Afganistanu, srednja Azija postala je ključna za sigurnost i stabilnost. Neredi u Kazahstanu u siječnju 2022., koji su završili nakon što je Organizacija Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti poslala postrojbe pod ruskim vodstvom, i pogranični sukobi srednjoazijskih zemalja upućuju na rizik od nestabilnosti u regiji pod utjecajem Moskve. Međutim, taj utjecaj u srednjoj Aziji slabi kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu i koncentracije postrojbi na bojištu. Zahvaljujući toj promjeni zemlje srednje Azije mogle bi postati neovisniji regionalni akteri te su stvoreni novi putovi za partnerstva i suradnju s EU-om u područjima kao što su energija, sirovine i povezivost. Međutim, Rusija je i dalje ključni pružatelj sigurnosti u regiji s vojnim objektima u trima od pet zemalja srednje Azije te kontrolira dvije trećine uvoza oružja i podupire vlade regije.
Kineski utjecaj na trgovinu i ulaganja raste zahvaljujući inicijativi „Jedan pojas, jedan put”. Kao odgovor na tu inicijativu EU je povećao svoj angažman i ulaganja u regiji u okviru strategije EU-a Global Gateway. Uzimajući u obzir pomoć pojedinačnih država članica, EU je postao najveći donator u srednjoj Aziji te je za regionalni višegodišnji okvirni program za srednju Aziju za razdoblje 2021.–2027. dodijelio više od 550 milijuna EUR. EU i srednja Azija poduzeli su važne korake u okviru strategije EU-a Global Gateway za razvoj Transkaspijskog prometnog koridora kojim se želi stvoriti multimodalni, moderan i konkurentan pravac koji povezuje Europu i srednju Aziju.
Europski parlament i dalje ističe važnost poštovanja ljudskih prava, dobrog upravljanja i društvenog razvoja te posebnu pozornost pridaje ulozi parlamentarne diplomacije i snažno podupire demokraciju i vladavinu prava.

Pravna osnova

• Glava V. Ugovora o Europskoj uniji: „vanjsko djelovanje”.
• Članci 206. i 207. (trgovina) te članci od 216. do 219. (međunarodni sporazumi) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
• Sporazumi o partnerstvu i suradnji koji obuhvaćaju bilateralne odnose, uz iznimku Turkmenistana za koji je na snazi prijelazni trgovinski sporazum. Novi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kazahstanom stupio je na snagu 1. ožujka 2020. Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kirgistanom parafiran je u srpnju 2019., a pregovori s Uzbekistanom su u tijeku. Tadžikistan je također iskazao interes za sklapanje sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji.

Zemlje srednje Azije i odnosi EU-a i srednje Azije

Međusobni odnosi srednjoazijskih država godinama su bili uglavnom loši zbog sporova oko granica i resursa. Ipak, stanje se brzo promijenilo nakon što je u Uzbekistanu 2016. došlo do promjene vodstva, što je otvorilo nove mogućnosti za regionalnu suradnju.

Redoviti sastanci na vrhu čelnika srednje Azije temelj su regionalne diplomacije. Prvi sastanak na vrhu čelnika srednje Azije o regionalnoj suradnji održan je u ožujku 2018. u Astani. Na šestom savjetodavnom sastanku šefova azijskih država u Astani u kolovozu 2024. čelnici i čelnice odobrili su plan za regionalnu suradnju do 2027. i predstavili strategiju za srednju Aziju do 2040. Cilj je tih inicijativa poboljšati međuvladinu koordinaciju, ojačati regionalni identitet i promicati gospodarsku integraciju. Potrebno je obratiti pozornost i na obnovljive izvore energije koji predstavljaju golem potencijal za regionalnu suradnju i ulaganja. Gospodarstvo u regiji trenutačno se suočava s nesigurnošću zbog ruske invazije na Ukrajinu, globalne inflacije i rasta cijena robe.

Sve države srednje Azije u vanjskoj politici slijede multivektorski pristup, pri čemu osobito nastoje održati ravnotežu u odnosima s Rusijom, Kinom, EU-om i Sjedinjenim Američkim Državama. Važni su i odnosi s Turskom i Iranom. Turkmenistan je u velikoj mjeri zatvoren za vanjski svijet, a njegov status „stalne neutralnosti” priznat je čak i u okviru UN-a. Nakon što su talibani preuzeli vlast u kolovozu 2021., stanje u Afganistanu postalo je ne samo globalno pitanje već i glavna briga srednjoazijskih vlada. Cijela srednjoazijska regija postala je ključno područje za obuzdavanje vjerskog ekstremizma i terorističkih mreža, zajedno s trgovinom drogom unutar svojih granica. Zbog humanitarne krize u Afganistanu srednja Azija postala je odredište velikog broja afganistanskih izbjeglica, koji su stoga potencijalni primatelji dodatne potpore EU-a, s bilateralnim i regionalnim programima u okviru višegodišnjeg okvirnog programa EU-a za razdoblje od 2021. do 2027.

Razmjer odnosa EU-a povezan je sa spremnošću pojedinih srednjoazijskih država da provedu reforme i osnaže demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava i neovisnost pravosuđa. Te države trebaju biti spremne modernizirati i diversificirati svoja gospodarstva, među ostalim pružanjem podrške privatnom sektoru, a osobito malim i srednjim poduzećima. Strategiju EU-a za srednju Aziju Vijeće je prihvatilo u lipnju 2019. Kako bi dodatno produbio bilateralne veze, EU pregovara o sporazumima o pojačanom partnerstvu i suradnji sa zemljama srednje Azije. s početkom 2025. sporazumi o pojačanom partnerstvu i suradnji potpisani su ili se uskoro dovršavaju s Kazahstanom, Kirgistanom i Uzbekistanom, dok su pregovori s Tadžikistanom zaključeni.

Međunarodna konferencija EU-a i srednje Azije o povezivosti (Global Gateway) održana je u studenome 2022. u Samarkandu u Uzbekistanu. Važnost regionalnog pristupa i regionalne suradnje istaknuta je i na ministarskim sastancima EU-a i srednje Azije. Devetnaesti ministarski sastanak EU-a i srednje Azije održao se u listopadu 2023. EU i srednja Azija donijeli su zajednički plan za produbljivanje veza u kojem se navode područja i mjere za jačanje odnosa dijalogom i praktičnom suradnjom. U tom se planu naglašava poboljšanje povezivosti, posebno s pomoću projekata trgovine, ulaganja i infrastrukture, što je u skladu s inicijativom EU-a Global Gateway.

Trgovina robom EU-a i srednje Azije 2023. iznosila je 52,8 milijarde EUR, uz suficit od 12,4 milijarde EUR u korist srednje Azije. Srednja Azija uglavnom opskrbljuje EU sirovinama kao što su sirova nafta, prirodni plin, metali i pamuk. Zauzvrat EU prvenstveno izvozi strojeve, prijevoznu opremu i proizvedenu robu, što zajedno čine više od polovine njegova ukupnog izvoza u tu regiju. Prvi sastanak na vrhu EU-a i srednje Azije održan je u travnju 2025. u Samarkandu. U promjenjivom globalnom i regionalnom geopolitičkom okružju čelnici EU-a i srednje Azije ponovno su potvrdili svoju predanost produbljivanju suradnje te su odlučili unaprijediti odnos u strateško partnerstvo.

Aktivnosti Parlamenta u pogledu srednje Azije uglavnom provode, među ostalim, Odbor za vanjske poslove (AFET), Odbor za međunarodnu trgovinu (INTA), Odbor za sigurnost i obranu (SEDE), Pododbor za ljudska prava (DROI), Izaslanstvo za odnose sa srednjom Azijom (D-CAS) te odbori za parlamentarnu suradnju i Izaslanstvo za odnose s Afganistanom (D-AF). Parlamentu nadzire provedbu sporazuma o partnerstvu i suradnji, pri čemu se usredotočuje na ljudska prava, političko stanje, gospodarsku i razvojnu suradnju te izborne procese.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i odluke EU-a o uvođenju niza paketa sankcija Rusiji, neke zemlje srednje Azije, a posebno Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan, postali su mogući centri za zaobilaženje sankcija, kako je Parlament osudio u rezolucijama.

Parlament je u siječnju 2024. donio rezoluciju o strategiji EU-a za srednju Aziju kojom je ažurirao svoj sveobuhvatni pristup i pozdravio planove da se prvi sastanak na vrhu EU-a i srednje Azije održi, što se i dogodilo 2024. godine rezolucijom se podupire i Zajednički plan za produbljivanje veza između EU-a i srednje Azije iz listopada 2023. koji služi kao strateški plan za poboljšanje dijaloga i suradnje.

A. Kazahstan

Parlament je u prosincu 2017. dao suglasnost za Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kazahstanom, istaknuvši važnost načela „više za više” za poticanje političkih i socioekonomskih reformi. Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana stupio je na snagu u ožujku 2020. godine.

U ožujku 2019., nakon tri desetljeća na vlasti, bivši predsjednik Nursultan Nazarbajev podnio je ostavku, no zadržao je znatan utjecaj i službene ovlasti u svojstvu „vrhovnog vođe” i „oca nacije” do 2022.

Kazahstan je 2020. pristupio Međunarodnom paktu UN-a o građanskim i političkim pravima, multilateralnom sporazumu koji je uvršten u Međunarodnu povelju o ljudskim pravima. Kazahstan je u siječnju 2021. ukinuo smrtnu kaznu nakon ratifikacije Drugog fakultativnog protokola UN-a uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Europska služba za vanjsko djelovanje pohvalila je taj korak.

Nakon što su u siječnju 2022. izbili prosvjedi nakon porasta cijena ukapljenog plina, nasilje su izazvale nepoznate, dobro osposobljene i organizirane oružane osobe. Predsjednik Tokajev proglasio je izvanredno stanje. Kao odgovor na zahtjev predsjednika Tokajeva, Organizacija Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, vojni savez koji vodi Rusija, pristala je poslati vojnike („mirovne snage”) u Kazahstan iz Rusije, Bjelarusa, Tadžikistana, Armenije i Kirgistana.

Predsjednik Tokajev iskoristio je krizu kako bi okrivio prethodnu vladu, učvrstio svoju moć i okončao dvojnu vlast koju mu je Nazarbajev nametnuo. Tokajev je preuzeo dužnost predsjednika Vijeća sigurnosti i imenovao novog premijera. Ključni članovi Nazarbajevljeve obitelji izgubili su svoje utjecajne položaje. U rujnu 2022. kazahstanski parlament preimenovao je glavni grad države iz Nur-Sultana u Astanu, što je posljednji u nizu pokušaja da se zemlja distancira od prvog predsjednika te bivše sovjetske republike Nursultana Nazarbajeva.

Kazahstan je u lipnju 2022. održao ustavni referendum kojim su uvedene znatne promjene u postojeću institucijsku ravnotežu vlasti, među ostalim smanjenjem ovlasti predsjednika i jačanjem uloge parlamenta. Cilj tih reformi bio je riješiti dugotrajnu zabrinutost zbog koncentracije ovlasti u predsjedništvu i promicati uravnoteženiji politički sustav.

Gospodarski izgledi Kazahstana za 2025. i dalje su oprezno optimistični, a očekuje se da će rast BDP-a iznositi oko 4 %. Međutim, i dalje postoje nesigurnosti, posebno u pogledu proizvodnje nafte i globalnih gospodarskih uvjeta. Zemlja nastavlja raditi na ostvarenju dugoročnog cilja pridruživanja skupini od 30 najrazvijenijih zemalja na svijetu do 2050., kako je navedeno u strategiji Kazahstana do 2050. Kazahstan nastavlja raditi na liberalizaciji i prilagodbi socijalno usmjerenom gospodarstvu. Proračun te zemlje za razdoblje od 2025. do 2027. i dalje je snažno usmjeren na društvo, uz znatna ulaganja u obrazovne, zdravstvene i socijalne programe. Vlada je pojačala borbu protiv korupcije.

EU je jedan od najvećih trgovinskih partnera Kazahstana i najveći strani ulagač. Izvoz Kazahstana u EU 2024. iznosio je 33,5 milijardi EUR, dok je uvoz iz EU-a u Kazahstan iznosio 11,5 milijardi EUR. Ukupno, trgovina robom povećala se za 6 % u odnosu na 2023.

U ožujku 2023. u Kazahstanu su održani prijevremeni parlamentarni izbori, na kojima je uveden mješoviti izborni sustav, pri čemu je 70 % zastupničkih mjesta dodijeljeno proporcionalno, a 30 % na temelju većine. Na izborima je stranka Amanat (bivši Nur-Otan) dobila većinu s 53,9 % glasova i dobila 64 od 98 mjesta u Mazhilisu (donji dom).

U listopadu 2024. EU i Kazahstan održali su 21. sastanak Vijeća za suradnju, s naglaskom na poboljšanju prometnih veza, posebno Transkaspijskog prometnog koridora. Obje su strane potvrdile napredak postignut u pogledu horizontalnog sporazuma o zračnom prometu i njihova partnerstva u području kritičnih sirovina. Raspravljali su i o predstojećim sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu. EU je pohvalio doprinose Kazahstana energetskoj sigurnosti i njegovu predanost postizanju ugljične neutralnosti do 2060., kao i njegovo sudjelovanje u globalnoj obvezi smanjenja emisija metana.

Parlament od 2005. nije promatrao izbore u Kazahstanu. Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODIHR) slao je izborne promatrače u Kazahstan. OESS/ODIHR rasporedio je misiju za promatranje izbora na prijevremene parlamentarne izbore u ožujku 2023. kao odgovor na zabrinutost zbog nedostatka istinskog protivljenja stranci Amanat (ranije Nur-Otan) i zbog toga što Kazahstan ne poštuje preporuke koje se odnose na temeljne slobode, nepristranost izborne administracije i prihvatljivost.

Parlament je naglasio potrebu za jamčenjem temeljnih sloboda, okončanju proizvoljnog pritvaranja aktivista za ljudska prava i članova političkih oporbenih pokreta, jamčenju prava pripadnika zajednice LGTBIQA+ te osiguravanju sigurnosti Kazaha i drugih etničkih manjinskih skupina. Nadalje je zatražio moguće pojedinačne sankcije protiv kazahstanskih dužnosnika koji su izravno odgovorni za povrede ljudskih prava.

Parlament je u siječnju 2022. donio rezoluciju o prosvjedima i nasilju u Kazahstanu, u kojoj je ponovio svoju zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava nakon izbijanja prosvjeda u zemlji, uključujući raširenu primjenu mučenja i zanemarivanje demokracije.

Odbor za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana odgovoran je za upravljanje odnosima između dvaju parlamenata. U listopadu i studenome 2024. održan je 21. sastanak Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana. Bio je usmjeren na jačanje političkih i gospodarskih odnosa te izbjegavanje sankcija, Transkaspijski prometni koridor, energetsku suradnju i klimatske promjene. Parlament je naglasio važnost političke raznolikosti i slobode medija u Kazahstanu te surađivao s braniteljima ljudskih prava i aktivistima.

B. Kirgistan

Trenutačni Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana iz 2019. zamijenit će Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji, koji je potpisan u lipnju 2024., ali još nije ratificiran. Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji obuhvaća širok raspon područja, uključujući politički dijalog, trgovinu i ulaganja, održivi razvoj, istraživanje i inovacije, obrazovanje, okoliš i klimatske promjene, kao i vladavinu prava, ljudska prava i civilno društvo. Također omogućuje suradnju u vanjskoj i sigurnosnoj politici, uključujući sprečavanje sukoba, upravljanje krizama i regionalnu stabilnost.

EU je jedan od glavnih sponzora održivog razvoja i reformi u Kirgistanu. Višegodišnji okvirni program za razdoblje 2021.–2027. odgovor je na kirgisku nacionalnu razvojnu strategiju za 2040., u kojoj se utvrđuje dugoročni plan kako bi se Kirgistan razvio u snažnu, samodostatnu i prosperitetnu zemlju.

Trenutačno partnerstvo EU-a i Kirgistana usmjereno je na otpornost na klimatske promjene, energetsku infrastrukturu i potporu mladima. Ključne inicijative uključuju kirgiski program otpornih vodnih resursa, u okviru kojeg se zajam Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 42 milijuna EUR kombinira s bespovratnim sredstvima EU-a u iznosu od 15 milijuna EUR za poboljšanje upravljanja vodama. EU je donio i inicijativu u vrijednosti od 5 milijuna eura usmjerenu na mlade, rodnu ravnopravnost i ljudska prava. Osim toga, EU i dalje nudi više od 300 stipendija godišnje za kirgiske studente, sve u skladu sa strategijom EU-a za održivi razvoj Global Gateway.

OESS/ODIHR redovito promatra parlamentarne i predsjedničke izbore. U Kirgistanu su u listopadu 2020. održani parlamentarni izbori koji su potom nakon masovnih prosvjeda protiv nepravilnosti i kupovine glasova poništeni. Predsjednik Kirgistana Sooronbaj Džeenbekov podnio je ostavku u listopadu 2020., a zemlja je održala predsjedničke izbore u siječnju 2021., nakon čega je Sadir Džaparov preuzeo dužnost šestog predsjednika Kirgistana. EU je primijetio nisku razinu odaziva birača, nedostatak jednakih uvjeta za kandidate, povrede u vezi s postupcima kampanje i zlouporabu administrativnih resursa, kako je izvijestio OESS/ODIHR.

Na referendumu održanom u travnju 2021. glasači su odobrili novi ustav kako bi se veličina parlamenta smanjila za 25 % na 90 mjesta. Predsjednik je također dobio ovlast da imenuje suce i čelnike tijela kaznenog progona te je zamijenio zakon kojim se predsjedniku omogućuje jedan mandat u korist ponovnog izbora na drugi mandat. Posljednji parlamentarni izbori u toj zemlji održani su u studenome 2021., a sljedeći parlamentarni izbori trenutačno su zakazani za 2025.

U studenome 2024. EU i Kirgistan održali su 14. dijalog o ljudskim pravima, prvi od potpisivanja Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji u lipnju 2024. EU je izrazio zabrinutost zbog restriktivnog kirgiskog zakona o stranim agentima iz travnja 2024. koji je izrađen po uzoru na ruski zakon i istaknuo potencijal za nezadovoljstvo javnosti. EU je također istaknuo temu slobode izražavanja, medija, okupljanja i udruživanja. EU je istaknuo smanjenje prostora za djelovanje civilnog društva, naglašavajući ključnu ulogu koju organizacije civilnog društva i neovisni mediji imaju u osiguravanju stabilnosti demokratskog društva.

Kirgistan od 2016. ostvaruje korist od pristupa tržištu EU-a bez carina i kvota za dvije trećine svojih proizvoda u okviru općeg sustava povlastica plus (OSP+), čime se jačaju gospodarske veze i stvaraju prilike za povećanje i diversifikaciju izvoza. Vrijednost bilateralne trgovine EU-a i Kirgistana 2024. iznosila je 2,8 milijardi EUR. Vrijednost izvoza iz EU-a u Kirgistan iznosila je 2,7 milijardi EUR, a on se prvenstveno sastojao od prijevozne opreme, strojeva i kemikalija. Uvoz EU-a iz Kirgistana uglavnom se sastojao od plemenitih metala i mineralnih proizvoda.

Parlament je duboko zabrinut zbog stanja ljudskih prava u Kirgistanu. Istraga o smrti borca za ljudska prava Azimdžona Askarova u pritvoru u srpnju 2020. zaključena je, a zatim ponovno otvorena.

Parlament je pozdravio prekid vatre najavljen nakon sukoba na granici Kirgistana i Tadžikistana u travnju 2021., pozivajući obje strane da održe diplomatske rasprave umjesto da sudjeluju u vojnim sukobima. U pograničnom sukobu između Kirgistana i Tadžikistana ubijene su i ozlijeđene stotine te raseljene tisuće ljudi. Kirgistan je ključan partner europske parlamentarne diplomacije s redovitim kontaktima i otvorenom raspravom o stanju ljudskih prava u zemlji, njezinu stajalištu o Rusiji i ratu protiv Ukrajine. Parlament je u srpnju 2023. donio rezoluciju o slobodi izražavanja u Kirgistanu kao odgovor na kontroverzni kirgiski zakon o medijima i nevladinim organizacijama. To je bila jedna od glavnih tema međuparlamentarnog dijaloga kada je izaslanstvo Parlamenta D-CAS posjetilo Kirgistan u prosincu 2023. kako bi održalo šesnaesti sastanak Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kirgiske Republike.

Parlament je 2015. izrazio zabrinutost zbog nacrta zakona o „propagandi” zajednice LGBTIQA+.Kirgistan je u kolovozu 2023. donio novi zakon čiji je cilj ograničiti slobodu izražavanja i pristup informacijama o LGTBIQA+ osobama, identitetima, pravima i životima.

U rezoluciji Parlamenta o stanju ljudskih prava u Kirgistanu u prosincu 2024. izražena je zabrinutost zbog uhićenja Temirlana Sultanbekova, čelnika kirgistanske Socijaldemokratske stranke, zajedno s drugim prodemokratskim aktivistima, čime se dovodi u pitanje legitimnost njihovih pritvaranja uoči lokalnih izbora u studenome 2024. U rezoluciji je kritiziran pad demokratskih praksi i ljudskih prava u Kirgistanu, uključujući gušenje neovisnih medija i oporbenih stranaka. Parlament ustraje na poštovanju obveza u pogledu ljudskih prava u okviru partnerstva EU-a i Kirgistana.

Parlament je pozdravio prekograničnu suradnju i razgraničenje kirgisko-uzbečke i kirgisko-tadžičke granice, što je potvrđeno tijekom sastanka kirgiskih, tadžičkih i uzbečkih čelnika u siječnju 2025.

C. Uzbekistan

Uzbekistan je postao deveta zemlja korisnica kada se u travnju 2021. pridružio EU-ovu posebnom dogovoru o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+). Od pridruživanja tom sustavu Uzbekistan prima dodatne gospodarske povlastice zbog ukidanja carina za dvije trećine proizvodnih linija obuhvaćenih sustavom OSP+. Tim se instrumentom želi potaknuti izvoz te zemlje i njezina sposobnost da privuče strana ulaganja. Od Uzbekistana se zauzvrat očekuje da provede 27 temeljnih međunarodnih konvencija o dobrom upravljanju, ljudskim i radničkim pravima te zaštiti okoliša i klime.

EU i Uzbekistan u srpnju 2022. zaključili su pregovore o novom Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji, kojim će se osigurati nov, moderan i ambiciozan okvir za jačanje partnerstva EU-a i Uzbekistana. Devetnaesta sjednica Odbora za parlamentarnu suradnju EU-a i Uzbekistana održana je u prosincu 2023. u Taškentu. Dvije su strane razmijenile mišljenja o daljnjem razvoju financijske, tehničke, trgovinske, gospodarske suradnje te suradnje u pogledu ulaganja, s naglaskom na mjerama za liberalizaciju i pojednostavnjenje trgovinskih postupaka koristeći se prednostima sustava OSP+. Obje strane naglasile su napore za poticanje energetske učinkovitosti i projekata zelene energije, kao i suradnju u širenju prometa, uključujući Transkaspijski međunarodni prometni put.

Uzbekistan je 2024. iz EU-a uvezao robu u vrijednosti od 3,959 milijuna EUR, dok je njegov izvoz u EU iznosio 845 milijuna EUR, što je povećanje od 8,2 % u odnosu na 2023. Tom je rastu pridonio status OSP+, a izvoz Uzbekistana u EU znatno se povećao od 2021.

U višegodišnjem okvirnom programu EU-a za Uzbekistan za razdoblje 2021.–2027. dodijeljeno je 76 milijuna EUR za razdoblje 2021.–2024. i dodatnih 43 milijuna EUR za nove bilateralne inicijative za razdoblje 2025.–2027. usmjerene na jačanje demokratskog upravljanja, unapređenje digitalne transformacije, promicanje uključivog i održivog gospodarskog rasta te poticanje razvoja inteligentnog i ekološki prihvatljivog poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Otkad je uzbekistanski predsjednik Šavkat Mirzijojev stupio na dužnost 2016., došlo je do dalekosežnih i brzih demokratskih promjena. Riječ je o pozitivnim pomacima koji uključuju nekoliko ambicioznih reformi i unutarnjih promjena, kao što je oslobađanje niza političkih zatvorenika.

Mirzijojev je u veljači 2021. potpisao zakon o odgađanju predsjedničkih izbora do listopada 2021. OESS/ODIHR ponovio je svoje preporuke u pogledu financiranja političkih stranaka, ubrzavanja brojenja glasova i smanjenja državnih sredstava za izborne kampanje. U srpnju 2023. uzbekistanski predsjednik Šavkat Mirzijojev ponovno je izabran s 87,1 % glasova. Nastavlja s ambicioznim reformama planiranima u okviru razvojne strategije za razdoblje 2022.–2026. s ciljem postizanja istinske promjene u zemlji u pogledu društveno-gospodarskog razvoja; učinkovita uprava; neovisniji pravosudni sustav; poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Uzbekistan surađuje s talibanima u trgovinskim pitanjima i gospodarskoj interakciji, osiguravanju sigurnosti granica i suradnje u području energetike, prijevoza i međunarodnog tereta, kao i o željezničkom projektu kojim se uzbečki granični grad Termez povezuje s pakistanskim gradom Pešavarom preko afganistanskog Mazār-e-Šarīfa i Kabula.

Odnosi između Uzbekistana i Rusije ojačani su za vrijeme mandata predsjednika Mirzijojeva. Uzbekistan je bio suzdržan na Općoj skupštini UN-a u osudi ruske invazije na Ukrajinu službeno usvojivši „neutralno” stajalište. Rusija i Uzbekistan imaju vojno-tehničku suradnju koja obuhvaća zajedničku nabavu oružja, istraživanje i modernizaciju. Osim toga, kao važan trgovinski partner Rusija surađuje s Uzbekistanom u naftnoj i plinskoj industriji. U siječnju 2025. Rusija i Uzbekistan formalizirali su vojno strateško partnerstvo, zajedno sa širim strateškim inicijativama koje se protežu do 2030.

U siječnju 2024. kineski predsjednik Xi Jinping održao je razgovore s uzbekistanskim predsjednikom Šavkatom Mirzijojevom. Objavili su da su Kina i Uzbekistan odlučili razviti sveobuhvatno strateško partnerstvo u svim vremenskim uvjetima za novo doba.

Parlament je prvi put pozvan da promatra parlamentarne izbore u Uzbekistanu u prosincu 2019., ali ga je odbio zbog toga što izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni ističući činjenicu da svi kandidati dolaze iz prorežimskih stranaka. Te je izbore stoga promatrao samo OESS/ODIHR.

Parlament je prihvatio poziv na praćenje predsjedničkih izbora u listopadu 2021., iako je pet kandidata koje je registriralo Središnje izborno povjerenstvo navodno bilo provladino.

17. sastanak Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Uzbekistana održan je u prosincu 2024., a 18. sastanak Odbora za parlamentarnu suradnju u travnju 2025., na kojem su istaknuti napori za jačanje partnerstva i ključnih područja suradnje. Sudionici su raspravljali o međuparlamentarnoj suradnji i zajedničkim projektima o održivom razvoju, trgovini, energetici i pitanjima okoliša.

D. Turkmenistan

Službeni odnosi EU-a i Turkmenistana započeli su 1997., a te su dvije strane 1998. potpisale Sporazum o partnerstvu i suradnji. Sve države članice EU-a i Turkmenistan već su ratificirali Sporazum o partnerstvu i suradnji od 2004. Ratifikacija u Europskom parlamentu posljednji je preostali uvjet za njegovo dovršenje. Parlament je odbio dati suglasnost za ratifikaciju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Turkmenistana zbog svoje duboke zabrinutosti zbog kratkoročnih mjerila za napredak Turkmenistana u području ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga su bilateralni odnosi EU-a i Turkmenistana trenutačno uređeni Privremenim trgovinskim sporazumom iz 2010. Turkmenistan i EU potpisali su u ožujku 2024. Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji u Bruxellesu, koji je označio ključan korak prema jačanju njihova partnerstva i otvorio put pojačanoj suradnji.

Turkmenistan je poduzeo korake za otvaranje zemlje i stvaranje više prostora za organizacije civilnog društva. Međutim, Turkmenistan je i dalje pod autoritarnim režimom predsjednika Berdimuhamedova. Nedavna zbivanja pokazuju da demokratski razvoj nije uznapredovao i da se stanje ljudskih prava nije osobito poboljšalo. Turkmenistan je 2021. proveo određene ustavne reforme, uključujući osnivanje Gornjeg doma, no uloga turkmenskog parlamenta i dalje je iznimno ograničena.

Osim regionalnih okvira EU-a i srednje Azije, EU i Turkmenistan održavaju godišnje bilateralne dijaloge: dijalog EU-a i Turkmenistana o ljudskim pravima i Zajednički odbor EU-a i Turkmenistana. Zajednički odbor dvadesettreći se put sastao u prosincu 2024. radi daljnjeg razvoja partnerstva i suradnje, posebno u području trgovine, povezivosti, energije i okoliša. EU je ponovno potvrdio da su vladavina prava i poštovanje ljudskih prava ključni aspekti odnosa EU-a i Turkmenistana. 16. godišnji dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Turkmenistana održan je u prosincu 2024. Rasprave su bile usmjerene na konkretne korake Turkmenistana za poboljšanje stanja ljudskih prava u zemlji, među ostalim za pojedince čija su ljudska prava prekršena, kao i na uvjete u pritvornim centrima i zatvorima te rodno uvjetovano nasilje.

Turkmenistan i Turska 2014. dogovorili su transport plina preko Transanatolijskog plinovoda, koji trenutačno prenosi plin iz azerbajdžanskog polja Šah Deniz. Osim toga, poduzeće Trans Caspian Resources predstavilo je 2021. svoj prijedlog Transkaspijskog spojnog voda, manjeg plinovoda namijenjenog za prijenos 10–12 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. EU je tražio alternativne izvore energije, uključujući plin iz Turkmenistana. Obje strane pregovaraju o dogovoru, pri čemu Turkmenistan nastoji diversificirati svoj izvoz, a EU traži nove opskrbitelje.

Parlament stalno izražava zabrinutost zbog lošeg stanja ljudskih prava u Turkmenistanu te je stoga dosad blokirao stupanje na snagu sporazuma o partnerstvu i suradnji. Parlament nikad nije bio pozvan da promatra izbore u Turkmenistanu. U veljači 2025. Izaslanstvo Parlamenta za odnose sa srednjom Azijom otputovalo je u Turkmenistan radi održavanja osmog međuparlamentarnog dijaloga. Razgovori su bili usmjereni na rezolucije Opće skupštine UN-a o Turkmenistanu, ljudska prava, reforme rodne ravnopravnosti i područja bilateralne suradnje. Obje su strane istaknule neutralan stav Turkmenistana u regionalnoj sigurnosti i njegovu stratešku ulogu u energetici i prijevozu. Ponovno su istaknuli svoju predanost očuvanju okoliša, pravnim reformama i parlamentarnoj suradnji. Izaslanstvo je također surađivalo s turkmenskim organizacijama civilnog društva na rješavanju pitanja ljudskih prava, društvenog napretka i jačanja odnosa između vlade i civilnog društva.

E. Tadžikistan

Suradnja EU-a s Tadžikistanom znatno se razvila. Aktualni pravni okvir za odnose između EU-a i Tadžikistana jest Sporazum o partnerstvu i suradnji koji je potpisan u listopadu 2004. i stupio je na snagu u siječnju 2010. Parlament je 2009. dao suglasnost za sklapanje sporazuma o partnerstvu i suradnji, no pozvao je na ostvarivanje napretka u području ljudskih prava i borbe protiv korupcije, kao i u području zdravstva i obrazovanja. Sporazum o partnerstvu i suradnji doprinio je jačanju bilateralne suradnje i podigao profil EU-a u Tadžikistanu uspostavom platforme za politički dijalog s ciljem promicanja bilateralnih trgovinskih i gospodarskih odnosa. On obuhvaća i članke o suradnji u području migracija i borbi protiv pranja novca, droga i terorizma.

EU je pokazao svoju predanost podupiranju održivog razvoja Tadžikistana inicijativama usmjerenima na ključna područja kao što su ljudski razvoj, uključivo zeleno i digitalno gospodarstvo, upravljanje vodama, klimatske promjene, energetska i prometna povezanost.

Tadžikistan je važan partner EU-a koji se trenutačno suočava s nekoliko izazova, kao što su učinak međunarodnih sankcija i povratak mnogih tadžičkih migranata iz Rusije slijedom njezine invazije na Ukrajinu, kritično stanje ljudskih prava i snažan interes za pristupanje trgovinskom povlaštenom sustavu OSP+. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti u Afganistanu Tadžikistan je primio tisuće afganistanskih izbjeglica. Zemlja je predana borbi protiv širenja ekstremizma i radikalizma u srednjoj Aziji.

Početkom 2023. EU i Tadžikistan započeli pregovore o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji.Deseti sastanak Vijeća za suradnju između EU-a i Tadžikistana održan je u lipnju 2023. u Luxembourgu. Otad su inicirani kontakti kako bi se započeli pregovori o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji, po uzoru na druge zemlje srednje Azije. EU potiče Tadžikistan da poboljša svoje rezultate u pogledu temeljnih sloboda i poštovanja ljudskih prava. U travnju 2024. EU i Tadžikistan održali su treći krug pregovora u Dušanbeu. Petnaesti dijalog o ljudskim pravima održan je u studenome 2024.

Izvoz Tadžikistana u EU povećao se 2024. za 67 % i dosegnuo 291 milijun EUR, dok je njegov uvoz iz EU-a iznosio ukupno 275 milijuna EUR. Angažman EU-a u Tadžikistanu nadilazi gospodarske veze i obuhvaća područja kao što su obrazovanje, strukovno osposobljavanje i potpora civilnom društvu.

Na parlamentarnim izborima održanima u Tadžikistanu u ožujku 2025. vladajuća Narodna demokratska stranka osigurala je 49 od 63 mjesta. To je obilježilo prve takve izbore u 25 godina bez neovisnih zapadnih promatrača jer je misija OESS-a otkazana jer tadžikistanske vlasti nisu pružile akreditacijska jamstva. Iako je na izborima sudjelovalo još pet stranaka, isključene su oporbene skupine koje su se snažno protivile režimu.

Parlament je vrlo kritičan zbog pogoršanja stanja ljudskih prava, povećanog broja pritvaranja i uhićenja aktivista za ljudska prava, političkih protivnika i članova njihovih obitelji te strogih ograničenja neovisnih medija.

Parlament je u više navrata izrazio zabrinutost zbog sukoba na kirgisko-tadžičkoj granici i pozdravio sporazum o prekidu vatre postignut u travnju 2021. No u rujnu 2022. povećalo se nasilje među službenicima graničnog nadzora na raznim lokacijama na granici. U veljači 2024. Kirgistan i Tadžikistan postigli su dogovor o razgraničenju 90 % prethodno spornog područja kako bi okončali desetljeća oštrih sporova. Parlament je pozdravio prekograničnu suradnju i razgraničenje kirgisko-tadžičke granice, što je potvrđeno tijekom sastanka kirgiskih, tadžičkih i uzbečkih čelnika u siječnju 2025.

Parlament je u srpnju 2022. donio rezoluciju o pogoršanju stanja u autonomnoj pokrajini Gornji Badakšan i ponovio svoju zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u toj zemlji u svojoj rezoluciji iz siječnja 2024. o državnoj represiji nad neovisnim medijima.

Odbor za parlamentarnu suradnju EU-a i Tadžikistana sastao se u prosincu 2024. u Bruxellesu i obuhvaćao je pitanja kao što su neutralan položaj Tadžikistana o ruskom ratu u Ukrajini, gospodarska i trgovinska suradnja, utjecaj klimatskih promjena u srednjoj Aziji i stanje ljudskih prava u Tadžikistanu.

Parlament pojačava svoj nadzor nad pogoršanjem stanja ljudskih prava u toj zemlji. Poboljšanje u tom području ključno je za daljnje jačanje bilateralnih odnosa između Tadžikistana i EU-a.

F. Mongolija

Iako Mongolija nije obuhvaćena strategijom EU-a za srednju Aziju, Parlament je u okviru svojih stalnih izaslanstava klasificira kao dio te regije. Mongolija dijeli mnoge kulturne, povijesne i gospodarske aspekte s bivšim sovjetskim republikama srednje Azije. Tijekom posljednja tri desetljeća Mongolija se solidnim gospodarskim rastom ističe kao „oaza demokracije”, iako je razvoj događaja 2019. izazvao zabrinutost u pogledu njezina slabljenja. Parlament je 2017. dao suglasnost za sklapanje sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Mongolije.

Mongolskom politikom trenutačno dominira konsolidacija mongolske narodne stranke koja ima veliku većinu u mongolskom parlamentu i predsjednički nadzor. Parlamentarnim izborima u Mongoliji u lipnju 2024. uvedena je ustavna reforma, proširenje parlamenta i ponovno uvođenje mješovitog izbornog sustava. Mongolska narodna stranka osvojila je manju većinu u Velikom Huralu sa 126 mjesta. Zastupljenost žena povećala se sa 17,3 % na 25,4 %. Ključna pitanja na izborima uključivala su korupciju, gospodarstvo, nezaposlenost i inflaciju.

23. sastanak Zajedničkog odbora EU-a i Mongolije održan je u travnju 2025. u Ulan Batoru kako bi se ponovno potvrdilo partnerstvo koje se temelji na zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, ljudska prava, vladavina prava i poštovanje načela Povelje UN-a. Odbor se usredotočio na jačanje suradnje u području obnovljive energije i zelene tranzicije, kao i na povećanje prometa u trgovini povećanjem sustava OSP+ EU-a. Dvije strane razmijenile su i mišljenja o učinkovitoj provedbi mjera navedenih u planu za Memorandum o razumijevanju o partnerstvu za šume. Dvije strane raspravljale su o napretku ostvarenom provedbom višegodišnjeg okvirnog programa iz Mongolije za razdoblje 2021.–2027.

Izjave Parlamenta o Mongoliji uglavnom se odnose na gospodarska pitanja, ali i na razvoj te zemlje i njezine humanitarne potrebe povezane s ekstremnim klimatskim uvjetima. Izaslanstvo Parlamenta promatralo je predsjedničke izbore održane u toj zemlji 2016. i predsjedničke izbore održane 2017. te primijetilo da se u njoj razvija stabilna demokracija. No Parlament nije promatrao parlamentarne izbore u lipnju 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 ni predsjedničke izbore u lipnju 2021.

Šesnaesta međuparlamentarna sjednica EU-a i Mongolije održana je u lipnju 2023. u Ulan Batoru. Izaslanstvo je pohvalilo mongolsko poticanje demokracije i bilo je u izravnom kontaktu s raznim predstavnicima mongolskog društva. To je uključivalo sastanke sa studentima, nastavnicima i nacionalnim sveučilištem; najvišim tibetanskim budističkim tijelima, mnogim nevladinim organizacijama; i korisnicima projekata koje financira EU. Na 17. međuparlamentarnom sastanku EU-a i Mongolije, održanom u ožujku 2025. u Bruxellesu, naglasak je bio na bilateralnim odnosima, geostrateškim regionalnim pitanjima, ljudskim pravima, klimatskim promjenama, povezivosti i međuljudskim kontaktima.

 

Jorge Soutullo / Niccolò Rinaldi

04-2025