EU podupire države članice u razvoju održivog i konkurentnog turizma kojim se otvaraju radna mjesta i štite prava putnika. Iako je turizam i dalje prvenstveno u nacionalnoj nadležnosti, EU koordinira prekogranične inicijative, prikuplja podatke za potrebe oblikovanja politika i financira projekte kojima se promiču manje poznata odredišta i prakse zelenog turizma. Zakonodavstvom EU-a štite se i osobe koje putuju u paket-aranžmanima te se regulira kratkoročno iznajmljivanje smještaja.
Pravna osnova
Članak 6. točka (d) i članak 195. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Ciljevi
U Europskoj uniji turistički sektor u užem smislu koji uključuje tradicionalne pružatelje usluga putovanja i turističkih usluga obuhvaća 2,3 milijuna uglavnom malih i srednjih poduzeća (MSP) i zapošljava oko 12,3 milijuna osoba.
S udjelom od 10 % BDP-a EU-a turizam je ključan gospodarski pokretač koji znatno utječe na rast, zapošljavanje i socijalni razvoj, što ga čini vrijednim sredstvom u rješavanju gospodarskih kriza i nezaposlenosti.
Cilj je politike EU-a zadržati položaj Europe kao vodećeg turističkog odredišta, uz istodobno maksimalno povećanje doprinosa tog sektora rastu i zapošljavanju te promicanje suradnje među državama članicama EU-a, posebno razmjenom dobrih praksi.
Postignuća
A. Opća politika
Od 2001. Komisija je objavila nekoliko komunikacija u kojima određuje smjernice politike za razvoj turističkog sektora:
- Program za održiv i konkurentan europski turizam za 2027., u kojem je izloženo kako bi održivi razvoj mogao osigurati dugoročnu konkurentnost turizma;
- Politički okvir za turizam u Europi iz 2010., u kojem se analiziraju čimbenici koji pridonose konkurentnosti europskog turizma i prepreke njegovu održivom razvoju;
- Komunikacija Komisije iz 2012. o provedbi i razvoju zajedničke vizne politike za poticanje rasta u EU-u, kojom se na temelju uspostave zajedničke vizne politike želi povećati broj turističkih posjeta Uniji iz trećih zemalja;
- Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu iz 2014., kojom se nastoje promicati održivi rast i konkurentnost u obalnom i pomorskom turizmu.
B. Posebne mjere
1. Mjere za turiste na putovanju i/ili na odmoru:
- Preporuka Vijeća o zaštiti od požara u hotelima iz 1986. (Preporuka Vijeća 86/666/EEZ);
- Direktiva o upravljanju kvalitetom vode za kupanje iz 2006. (Direktiva 2006/7/EZ);
- Direktiva o vremenski ograničenoj uporabi nekretnine iz 2009. (Direktiva 20028/122/EZ);
- Direktiva o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima iz 2015. (Direktiva (EU) 2015/2302).
Ostale mjere
- Inicijativom „EDEN”, pokrenutom 2007., promicale su se europske „destinacije izvrsnosti”, nove destinacije koje još nisu dovoljno poznate ili su destinacije u nastajanju koje poštuju načela održivog razvoja. Njezin nasljednik, europski zeleni pionir pametnog turizma, nagrađuje manja odredišta koja promiču održivi turizam praksama zelene tranzicije.
- U okviru europskog glavnog grada pametnog turizma odaje se priznanje gradovima za izvrsna postignuća u području održivosti, pristupačnosti, digitalizacije i kulturne baštine.
- Europski zeleni pojas mreža je 6 800 km staza između Barentsovog mora i Crnog mora osmišljena za pretvaranje bivše željezne zavjese u prekograničnu pješačku i biciklističku rutu. Kako bi se turizam diversificirao diljem Europe, EU sufinancira i prekogranične projekte održivog turizma.
- Program DiscoverEU, među ostalim programima za promicanje turizma, omogućuje Europljanima koji navrše 18 godina da putuju EU-om i istraže njegove raznolike kulture.
2. Odgovorne turističke mjere osmišljene u korist turističke industrije i regija
Komisija olakšava stvaranje mreža među glavnim europskim turističkim regijama, pri čemu EU nudi niz izvora financiranja za potporu ulozi turizma u regionalnom razvoju i otvaranje radnih mjesta:
Komisija je 2022. predložila uspostavu sustava na razini EU-a za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda kao što su rukotvorine. Ti su proizvodi često duboko ukorijenjeni u lokalnom identitetu, ali i važan dio privlačnosti turistima. Jedan od ciljeva izmjene inicijative je poticanje regionalnog gospodarstva i turizma u tim područjima. To je dovelo do donošenja Uredbe o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode (Uredba (EU) 2023/2411).
Uredba o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja donesena je 2024. godine (Uredba (EU) 2024/1028). S posebnim naglaskom na MSP-ove, ovom se inicijativom nastoji razviti odgovoran, transparentan i pravedan rast kratkoročnog najma kao dio uravnoteženog turističkog ekosustava u kojem se gradovima pogođenima turizmom omogućuje da rade na osiguravanju dobre kvalitete života za svoje građane.
Osim toga, usklađeni statistički podaci o turizmu u Uniji prikupljaju se od 1996. godine.
Uredbom o europskim statistikama o turizmu (Uredba (EU) br. 692/2011) iz 2011. uspostavljen je zajednički okvir za sustavni razvoj, izradu i širenje europskih statističkih informacija o turizmu prikupljenih u državama članicama.
Komisija je 2013. osnovala virtualni turistički centar za praćenje prikupljanja i pohrane turističkih podataka kako bi poboljšala koordinaciju podataka i sinergiju politika.
Komisija je 2022. pokrenula pregled turističkih pokazatelja EU-a, što je jedna od mjera predloženih u Komisijinu tranzicijskom planu za turizam iz 2022. Tim se alatom poboljšava pristup statističkim podacima o turizmu i pomaže u praćenju napretka u zelenoj i digitalnoj tranziciji, čime se u konačnici podupiru regionalni i nacionalni oblikovatelji politika u oblikovanju turističkih politika i strategija.
Komisija je 2023. objavila prijedlog Prema zajedničkom europskom prostoru za podatke o turizmu: poticanje razmjene podataka i inovacija u cijelom turističkom ekosustavu s ciljem stvaranja decentraliziranog okoliša za razmjenu podataka o turizmu i poticanja digitalizacije u turizmu, naposljetku unapređujući konkurentnost i održivost tog sektora. Za uvođenje europskog podatkovnog prostora za turizam, u sklopu projekta DEPLOYTOUR ta se inicijativa provodi u pet pilot-projekata diljem Europe. Nadalje, kako bi razvio globalno priznat i usklađen skup pokazatelja održivog turizma specifičnih za svako odredište, Centar stručnosti EU-a za potporu upravljanju podacima u pametnim odredištima (D3HUB) testira metodologiju na temelju stručnog znanja 40 europskih organizacija za upravljanje odredištima i Europskog sustava pokazatelja za turizam (ETIS).
Europski povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas najavio je 2025. prvu turističku strategiju EU-a, u čijem je središtu održivost. Europa je možda već jedno od najvećih odredišta za putovanja na svijetu, a tom se strategijom nastoji osigurati taj položaj kombiniranjem gospodarskog rasta, upravljanja okolišem i poticanjem dobrobiti lokalnih zajednica.- Cjelovita strategija trebala bi biti objavljena 2026. godine.
3. Druge usmjerene mjere
Komisija je u ožujku 2019. organizirala izložbenu konferenciju o turizmu.
Komisija je 2024. objavila prijedlog EU-ove digitalne aplikacije za putovanja za digitalizaciju putnih isprava, za koju se očekuje da će pojednostavniti putovanja i pozitivno utjecati na turističku industriju.
Godišnja događanja u okviru Europskog dana turizma, koja organizira Komisija, služe kao vodeće prilike za informiranje javnosti i imaju ključnu ulogu u jačanju turističke konkurentnosti i ukupnog brenda EU-a.
4. Mjere uvedene kao odgovor na COVID-19
Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 početkom 2020., koja je uzrokovala pad broja dolazaka europskih turista od 44 %, EU je uveo sveobuhvatne mjere za potporu turističkom sektoru. Komisija je uvela alate za brzi odgovor, uključujući prijedlog uredbe o suspenziji pravila o slotovima u zračnim lukama, smjernice o pravima putnika povezane s pandemijom i protokole za graničnu kontrolu povezane s pandemijom, nakon čega je uslijedila Komunikacija o oporavku turizma i prometa iz svibnja 2020. Parlament je donio brojne rezolucije u kojima poziva na koordiniranu potporu, dok je EU u ožujku 2021. uspostavio digitalnu COVID potvrdu kako bi se olakšalo sigurno putovanje među državama članicama. Ta su nastojanja kulminirala tranzicijskim putom za turizam u veljači 2022. i Programom EU-a za turizam do 2030. iz prosinca 2022., u kojima se naglašava digitalna i zelena tranzicija uz veću otpornost sektora.
Uloga Europskog parlamenta
Parlament je bio aktivan u donošenju rezolucija o smjernicama i inicijativama Komisije o turizmu znatno prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine.
Parlament je 2011. donio Rezoluciju o novom političkom okviru za turizam u Europi.
Parlament je 2015. usvojio svoje stajalište o Direktivi o putovanjima u paket-aranžmanima (Direktiva (EU) 2015/2302), čiji je cilj poboljšati zaštitu putnika koji putuju u paket-aranžmanima. Ta se direktiva trenutačno revidira kako bi se poboljšala takva zaštita. Iste je godine Parlament donio rezoluciju o novim izazovima i konceptima za promicanje turizma u Europi, koja se bavi digitalizacijom distribucijskih kanala, promjenom ponašanja potrošača, potrebom za privlačenjem i zadržavanjem kvalificiranog osoblja, demografskim promjenama i sezonalnošću.
Parlament je u listopadu 2019. donio Rezoluciju o negativnom učinku stečaja grupacije Thomas Cook na turizam EU-a. Parlament je 2021. donio Rezoluciju o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam, u kojoj se poziva na obnovu turističkog sektora EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 i jačanje njegova prijelaza na održiv, odgovoran i pametan turizam. Parlament je 2022. donio Rezoluciju o utjecaju ruske nezakonite vojne agresije protiv Ukrajine na sektore prometa i turizma EU-a i Rezoluciju o provedbi ažurirane nove industrijske strategije za Europu. Parlament je 2023. nastavio donositi druge relevantne rezolucije, uključujući Rezoluciju o procjeni nove komunikacije Komisije o najudaljenijim regijama.
Odbor Parlamenta za promet i turizam donio je 18. ožujka 2026. izvješće, izrađeno na vlastitu inicijativu, naslovljeno „Poboljšanje povezanosti, očuvanje kulturne baštine i poticanje lokalne izvrsnosti u europskom turizmu: upravljanje odredištima i rast regionalnog turizma”. Ono je razvijeno u kontekstu sve većih napetosti povezanih s prekomjernim turizmom i u očekivanju strategije EU-a za održivi turizam koju će objaviti Komisija. Dovelo je do rezolucije u kojoj se poziva na uravnoteženiji model upravljanja turizmom, koji se temelji na poboljšanoj prometnoj povezanosti, potpori kulturnoj baštini, lokalnoj izvrsnosti i, u konačnici, održivom regionalnom blagostanju.
Odbor Parlamenta za promet i turizam i njegova Radna skupina za turizam održavaju redovite rasprave s predstavnicima međunarodnih turističkih tijela i ključnim dionicima turističkog sektora. Osim toga, Radna skupina za turizam pozvala je i na donošenje dosljednije turističke politike te je ponovno postavila pitanje odvojene proračunske linije EU-a za turizam.
Ovaj informativni članak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za promet, zapošljavanje i socijalna pitanja. Više informacija dostupno je na internetskoj stranici Odbora za promet i turizam.
Davide Pernice