Odnosi s organizacijama civilnog društva
Europa ima dinamično i raznoliko civilno društvo koje predstavljaju organizacije aktivne na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Europski parlament, jedina izravno izabrana institucija Europske unije, predan je održavanju otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s tim organizacijama, čime se osigurava da se u zakonodavnom procesu čuje i njihov glas te da politike EU-a odražavaju potrebe i težnje građana.
Parlament potiče kontakte s tim organizacijama u okviru redovitih i transparentnih savjetovanja i foruma. Cilj je uspostaviti strukturirani dijalog kojim se osigurava stalna razmjena, jačanje participativne demokracije, stjecanje stručnog znanja u oblikovanju politika i podrška Uniji da nastavi nuditi rješenja za pitanja koja zabrinjavaju njezine građane.
Suradnjom s civilnim društvom Parlament osigurava da se pri usmjeravanju rasprava i prikupljanju informacija za donošenje odluka na europskoj razini u obzir uzimaju različite perspektive.
Kontekst
Otkako je 2009. stupio na snagu Ugovor iz Lisabona participativna demokracija ustavno je načelo Europske unije čiji je cilj jačanje njezina demokratskog legitimiteta. Člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji promiče se uključivo, transparentno i participativno oblikovanje politika. U njemu stoji sljedeće:
- Institucije građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.
- Institucije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom.
- Europska komisija obavlja šira savjetovanja sa zainteresiranim strankama kako bi osigurala koherentno i transparentno djelovanje Unije.
- Najmanje jedan milijun građana, državljana znatnog broja država članica, može na svoju inicijativu pozvati Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je potreban pravni akt Unije u svrhu provedbe Ugovorâ.
- Postupci i uvjeti koji se zahtijevaju za takvu građansku inicijativu određuju se u skladu s člankom 24. stavkom prvim Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Stavkom 1. kodificira se i jača načelo participativne demokracije, koje se postavlja kao jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije.
Stavkom 2. formaliziran je proces „civilnog dijaloga” kojim se promiče otvorena, transparentna i uključiva interakcija između civilnog društva i institucija EU-a kako bi se doprinijelo oblikovanju i provedbi politika.
Stavkom 3. Europska komisija obvezuje se osigurati transparentno i utemeljeno oblikovanje politika, među ostalim provedbom javnih savjetovanja.
Stavkom 4. uvodi se europska građanska inicijativa, instrument koji građanima omogućuje da od Europske komisije zatraže izradu zakonodavnog prijedloga u područjima koja su u nadležnosti Unije.
U skladu s člankom 27. stavkom 5. Poslovnika Europskog parlamenta predsjednica Parlamenta zadužila je dvoje potpredsjednika za provedbu strukturiranih savjetovanja s civilnim društvom.
Za odnose s europskim organizacijama civilnog društva, kao i za europsku građansku inicijativu, zaduženi su potpredsjednica Katarina Barley i potpredsjednik Nicolae Ștefănuţă.
Poruka potpredsjednice Parlamenta Katarine Barley i potpredsjednika Parlamenta Nicolaea Ștefănuţe
Na europskoj razini dijalog s civilnim društvom ima dugu tradiciju. Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona i u skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji čak je i zaštićen kao ustavna obveza. Za to postoji dobar razlog: otvorenim i konstruktivnim dijalogom s raznolikim europskim civilnim društvom jamči se da se svi glasovi i sva mišljenja saslušaju i uvaže na europskoj razini. Pristup donositeljima odluka u EU-u ne smije biti povlastica za one s ekonomskim interesima iza kojih stoji izdašno financiranje. Organizacije civilnog društva kanal su kojim se društvena pitanja upućuju institucijama EU-a te tako doprinose da se odluke temelje na stvarnim okolnostima i potrebama građana tijekom procesa oblikovanja i provedbe.
Organizacije civilnog društva istodobno djeluju kao promatrači europskih rasprava i odluka, tumače složene procese i uključuju svoje članove u rasprave. Pritom služe kao multiplikatori i doprinose promicanju transparentnog donošenja politika EU-a. Za mnoge je građane ono što se događa na europskoj razini apstraktno i udaljeno. Civilno društvo i njegove organizacije stoga imaju ključnu ulogu u premošćivanju te udaljenosti i povezivanju građana s donošenjem odluka na razini EU-a, što je ključna zadaća s obzirom na sve veće autoritarne tendencije u svijetu.
Dijalog s civilnim društvom odvija se u različitim oblicima, kao što su javna savjetovanja, stručne radionice, savjetovanja i redovite razmjene s organizacijama na svim razinama. Europski parlament također blisko surađuje s europskim krovnim organizacijama koje zastupaju prekogranične interese, čime osigurava da se saslušaju perspektive svih država članica.
Kao potpredsjednici odgovorni za odnose s europskim organizacijama civilnog društva predani smo podupiranju civilnog društva u pogledu doprinosa parlamentarnim raspravama, praćenja provedbe politika EU-a i pozivanja institucija na odgovornost.