Inovacijska politika

Inovacijska politika pomaže u pretvaranju istraživanja u nove proizvode i usluge kojima se stvaraju radna mjesta, jača globalna konkurentnost EU-a i poboljšava kvaliteta života ljudi. EU podupire inovacije programima financiranja kao što je Obzor Europa (93,4 milijarde EUR za razdoblje 2021.–2027.), kojim se podupiru istraživanje i razvoj poslovanja. Nedavne inicijative uključuju Novi europski program za inovacije (2022.), Akt o industriji s nultom neto stopom emisija za poticanje proizvodnje čistih tehnologija i Kompas za konkurentnost (2025.) s mjerama za premošćivanje inovacijskog jaza u odnosu na globalne konkurente.

Pravna osnova

Članak 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u kojem se navodi da „Unija i države članice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industrije Unije”.

Članci 179.−190. UFEU-a reguliraju politiku istraživanja i tehnološkog razvoja te svemirsku politiku Unije. Osnovni instrument politike istraživanja i tehnološkog razvoja jest višegodišnji okvirni program kojim se utvrđuju ciljevi, prioriteti i financijski paket podrške. Okvirne programe istraživanja i tehnološkog razvoja usvajaju Europski parlament i Vijeće, uz prethodno savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom.

Ciljevi

Važnost inovacijske politike široko je prepoznata, kao i blisko povezana s drugim politikama EU-a, primjerice u području zapošljavanja, tržišnog natjecanja, klime i okoliša, industrije i energetike. Uloga je inovacija pretočiti rezultate istraživanja u nove i kvalitetnije usluge i proizvode radi zadržavanja konkurentnosti na svjetskom tržištu te bolje kvalitete života ljudi.

EU troši manji udio godišnjeg BDP-a za istraživanja i razvoj (2,2 % u 2022.) nego Sjedinjene Američke Države (3,5 % u 2022.) i Republika Koreja (4,9 % u 2022.). Osim toga, dolazi do odljeva mozgova jer mnogi najbolji istraživači i inovatori EU-a sele u države koje imaju povoljnije uvjete. Tržište EU-a i dalje je rascjepkano i nedovoljno poticajno za inovacije. U namjeri da promijeni te trendove, EU je razradio koncept takozvane Unije inovacija kojim želi sljedeće:

• ostvarivati vrhunske znanstvene rezultate u EU-u;
• ukloniti prepreke inovacijama, poput skupog patentiranja, rascjepkanog tržišta, sporog utvrđivanja normi i nedostatka kvalificirane radne snage, koje sprečavaju brz prijenos ideja na tržište;
• provedbom europskih inovacijskih partnerstava među institucijama EU-a, nacionalnim i regionalnim vlastima te poduzećima revolucionirati način suradnje javnog i privatnog sektora.

Postignuća

A. Unija inovacija

Unija inovacija bila je jedna od sedam ključnih inicijativa strategije Europa 2020. za pametno, održivo i uključivo gospodarstvo. Komisija ju je pokrenula 2010. u cilju stvaranja istinskog jedinstvenog europskog tržišta za inovacije. Za postizanje tog cilja predložene su razne mjere u području zaštite patenata, normizacije, javne nabave i pametnog zakonodavstva. Uvedeno je nekoliko instrumenata za mjerenje i praćenje stanja i napretka širom EU-a, uključujući:

• Sveobuhvatan pregled rezultata EU-a u području inovacija koji se temelji na 32 pokazatelja te europsko tržište znanja za patente i licenciranje. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (EIS) instrument je Komisije razvijen u okviru Lisabonske strategije kojim se omogućava usporedna ocjena inoviranja u državama članicama EU-a, drugim europskim zemljama i susjedima iz regije.
• Regionalna ljestvica uspjeha u inovacijama koja razvrstava europske regije u četiri skupine inovativnih ostvarenja: „vodeći inovatori”, „veliki inovatori”, „umjereni inovatori” i „inovatori u nastajanju”. Takva podjela omogućuje precizniji pregled inovacija na lokalnoj razini.

Unija inovacija predložila je i mjere za dovršetak uspostave europskog istraživačkog prostora radi bolje usklađenosti između istraživačkih politika EU-a i nacionalnih istraživačkih politika te uklanjanja prepreka za mobilnost istraživačâ. U području obrazovanja Komisija podupire projekte za razvoj novih kurikuluma usmjerenih na rješavanje problema nedostatka inovacijskih vještina.

B. Obzor 2020. i Obzor Europa

Obzor 2020. bio je jedna od vodećih inicijativa strategije Europa 2020. s ciljem osiguranja konkurentnosti EU-a na svjetskoj razini. Taj je financijski instrument raspolagao s proračunom od 74,8 milijardi EUR (prilagodba za 2015.) i služio je za provedbu Unije inovacija. Premda je Obzor 2020. bio osmi okvirni program EU-a za istraživanja (2014.–2020.), bio je prvi program koji je objedinio istraživanja i inovacije.

Program Obzor Europa uspostavljen je Uredbom (EU) 2021/695, kojom se utvrđuju ciljevi tog programa, njegov proračun za razdoblje od 2021. do 2027., oblici financiranja EU-a i pravila u skladu s kojima se osigurava financiranje.

Višegodišnji financijski okvir (VFO), dugoročni proračun EU-a 2021.–2027., revidiran je u sredini programskog razdoblja i izmijenjen radi pružanja pomoći Ukrajini, povećanja proračuna Europskog fonda za obranu te uspostave Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP). Zbog toga je proračun programa Obzor Europa smanjen s početnog iznosa od 95,5 milijardi EUR na 93,4 milijarde EUR, s učinkom od 2025.

U drugom strateškom planu Obzora Europa za razdoblje 2025.–2027., donesenom u ožujku 2024., navode se tri ključna prioritetna područja: 1. zelena tranzicija; 2. digitalna tranzicija; 3. izgradnja otporne, konkurentne, uključive i demokratske Europe. Osim toga, otvorena strateška autonomija i jamčenje vodeće uloge Europe u razvoju i uvođenju ključnih tehnologija opća su načela na kojima se temelje ulaganja u ta tri područja.

Komisija je 16. srpnja 2025. objavila prijedlog novog okvira (Obzor Europa 2028.–2034.), o kojem se trenutačno vode međuinstitucijski pregovori.

C. Kohezijska politika

Kohezijska politika također je usmjerena na istraživanja i inovacije. U razvijenijim regijama barem 85 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj na nacionalnoj razini dodjeljuje se ciljevima u području inovacija, pri čemu prednost za razdoblje 2021.–2027. imaju ulaganja u pametnu, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu koja je bliža svojim građanima.

D. Financijski instrumenti

Unija inovacija također je imala za cilj stimulirati ulaganja privatnog sektora. Stoga se, među ostalim, predložilo povećanje ulaganja u poduzetnički kapital EU-a. Komisija je, u suradnji s Grupom Europske investicijske banke (EIB), koju čine EIB i Europski investicijski fond, pokrenula zajedničku inicijativu u okviru programa Obzor 2020. u svrhu omogućavanja boljeg pristupa kreditima za projekte istraživanja i razvoja te pokretanja demonstracijskih projekata. Inicijativa „InnovFin — financiranje EU-a za inovatore” sastojala se od niza integriranih i komplementarnih financijskih instrumenata i savjetodavnih usluga koje nudi Grupa EIB-a te koji obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti istraživanja i inovacija u cilju podupiranja ulaganja, od najmanjih do najvećih poduzeća.

Osim programâ kohezijske politike, za financiranje ulaganja u inovativne tehnologije dostupno je i više programa financiranja EU-a, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost, InvestEU i Inovacijski fond. Inovacijski fond jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja kojima se podupiru inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija, s naglaskom na energetiku i industriju.

E. Europski institut za inovacije i tehnologiju

Godine 2008. osnovan je Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT). Njegova je opća misija povećati konkurentnost Europe, njezin održivi gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta promicanjem i osnaživanjem suradnje među vodećim poduzećima, obrazovnim i istraživačkim organizacijama. Također nastoji poticati inovacije i poduzetništvo u Europi stvaranjem okruženja za razvoj kreativnih i inovativnih ideja. EIT ostvaruje te ciljeve uglavnom s pomoću svojih zajednica inovacija i znanja koje okupljaju više od 1200 partnera iz poslovnog svijeta, istraživačkog i obrazovnog sektora („trokut znanja”).

F. Vijeće za inovacije

Komisija je 2017. uspostavila skupinu na visokoj razini, sastavljenu od 15 inovatora koji su pomogli u uspostavi Europskog vijeća za inovacije (EIC) u okviru programa Obzor Europa. EIC je vodeći inovacijski program EU-a za utvrđivanje, razvoj i proširenje revolucionarnih inovacija, posebno inovacija u području dubokih tehnologija, te raspolaže proračunom od 10,1 milijarde EUR za potporu tim inovacijama tijekom cijelog životnog ciklusa — od istraživanja u ranoj fazi do provjere koncepta, prijenosa tehnologije te financiranja i širenja start-up poduzeća te malih i srednjih poduzeća. Komisija je 2021. potpisala Memorandum o razumijevanju između EIC-a i EIT-a radi jačanja njihove suradnje i pružanja potpore najboljim europskim poduzetnicima. Kao odgovor na rusku vojnu agresiju u Ukrajini, Komisija je namijenila 20 milijuna EUR za potporu ukrajinskim start-up poduzećima ciljanom izmjenom programa rada EIC-a za 2022. Programom rada EIC-a za 2025. otvaraju se mogućnosti financiranja u vrijednosti većoj od 1,4 milijarde EUR za strateške tehnologije i rast poduzeća. 

G. Europski program za inovacije

Cilj je Novog europskog programa za inovacije iz 2022. učiniti Europu predvodnikom u novom valu inovacija u području dubokih tehnologija, što zahtijeva revolucionarna istraživanja i razvoj u kombinaciji s izdašnim kapitalnim ulaganjima za odgovaranje na goruće društvene izazove. U tom se programu predlaže 25 konkretnih mjera u pet ključnih područja: 1. financiranje scale-up poduzeća; 2. omogućivanje inovacija zahvaljujući prostorima za eksperimentiranje i javnoj nabavi; 3. ubrzanje i poboljšanje inovacija u europskim inovacijskim ekosustavima u EU-u i premošćivanje inovacijskog jaza; 4. poticanje, privlačenje i zadržavanje talenata u području dubokih tehnologija; 5. poboljšanje alatâ za donošenje politika. Kako bi se kontinuirano razvijali strateški aspekti Europskog programa za inovacije, osnovan je Europski savjetodavni odbor za inovacije. On služi kao platforma za savjetovanje i rasprave o novim pitanjima s visokim predstavnicima europske akademske zajednice i industrije.

Komisijino izvješće o uspješnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija za 2024. usmjereno je i na uspješnost EU-a u području inovacija u globalnom kontekstu te se u njemu predlažu mjere za rješavanje pitanja kao što su tehnološki jaz u usporedbi s drugim regijama svijeta u digitalnom području.

H. Akt o industriji s nultom neto stopom emisija

Inovacije su ključan dio nove inicijative za jačanje proizvodnog ekosustava europskih proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija — Akt o industriji s nultom neto stopom emisija2.3.1. Spomenuti akt obuhvaća 19 tehnologija s nultom neto stopom emisija, čime se stvaraju povoljniji uvjeti za ulaganja u nove projekte kako bi se smanjila ovisnost EU-a o vrlo koncentriranom uvozu. Osim drugih mjera, tim se aktom podupiru inovacije stvaranjem regulatornih izoliranih okruženja s nultom neto stopom emisija, koordinacijom istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Upravljačke skupine za Strateški plan za energetske tehnologije te primjenom pretkomercijalne nabave i javne nabave inovativnih rješenja.

Komisija je 18. lipnja 2025. donijela Provedbenu odluku o Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija o smjernicama za tijela država članica EU-a za procjenu zahtjeva za strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija.

I. Kompas konkurentnosti i Plan za čistu industriju

U siječnju 2025. nova Europska komisija predstavila je Kompas konkurentnosti, svoj petogodišnji plan za poticanje konkurentnosti EU-a, na temelju preporuka iz izvješća Marija Draghija iz 2024. o budućnosti europske konkurentnosti. U središtu Kompasa nalaze se mjere za premošćivanje inovacijskog jaza, kao što su:

1. namjenska strategija Unije za start-up i scale-up poduzeća;
2. inicijativa za tvornice umjetne inteligencije i inicijativa za primjenu umjetne inteligencije kako bi se poduzećima pomoglo u uvođenju novih tehnologija;
3. prijedlog 28. pravnog sustava kojim će se zajamčiti jedan skup pravila diljem EU-a; i
4. potpora razvoju novih tehnologija s akcijskim planovima za napredne materijale, kvantne tehnologije, biotehnologiju, robotiku i svemirske tehnologije.

U okviru drugog temeljnog stupa Kompasa za konkurentnost — zajedničkog plana za dekarbonizaciju i konkurentnost, Komisija je u veljači 2025. predstavila Plan za čistu industriju. Spomenuti plan uključuje inicijative za potporu konkurentnosti i otpornosti industrije EU-a, čiji je cilj ubrzati dekarbonizaciju i istodobno osigurati budućnost proizvodnje u Europi. Dekarbonizacija se smatra snažnim pokretačem rasta europskih industrija, kojim se podupire čista tehnologija i kružno gospodarstvo te se planira mobilizirati više od 100 milijardi EUR za potporu čistoj proizvodnji u EU-u.

Europska komisija donijela je 25. lipnja 2025. novi okvir za državne potpore priložen planu za čistu industriju.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je donio brojne rezolucije kako bi osnažio inovacijsku politiku EU-a, među kojima su i sljedeće:

• Rezolucija od 16. lipnja 2010. o strategiji EU-a za 2020. Parlament je snažno podržao politiku koja u cijelosti pokriva industrijski sektor i koja bi stvorila najbolje okruženje za održavanje i razvoj snažne, konkurentne i raznolike industrijske baze u EU-u, kao i prijelaz na održivo i energetski učinkovito gospodarstvo.
• Rezolucija od 12. svibnja 2011. naslovljena „Unija inovacija: preobrazba Europe za svijet nakon krize”.
• Rezolucija od 26. listopada 2026. o Programu za nove vještine i radna mjesta. Parlament je naglasio važnost razvoja bolje suradnje između istraživačkih ustanova i industrije te pružanja poticaja i podrške industrijskim poduzećima za ulaganja u istraživanje i razvoj.
• Rezolucija od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a.
• Rezolucija od 25. studenoga 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu, u kojoj je Parlament naglasio da osiguravanje suvereniteta i strateške autonomije EU-a zahtijeva konkurentnu industrijsku bazu i golema ulaganja u istraživanje i inovacije u ključnim razvojnim tehnologijama, inovativnim rješenjima i ključnim lancima vrijednosti.
• Rezolucija od 6. travnja 2022. o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama: europska strategija za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja, u kojoj je pozdravljena komunikacija Komisije o tom pitanju i istaknuta je potreba da Unija razvije multilateralnu suradnju utemeljenu na pravilima radi suočavanja s ključnim globalnim gospodarskim, društvenim i okolišnim izazovima u kojima bi istraživanje i inovacije trebali imati ključnu ulogu.
• Rezolucija od 22. studenoga 2022. o provedbi Europskog vijeća za inovacije, u kojoj je Parlament pozvao Komisiju da ponovno ocijeni provedbu Fonda EIC-a u okviru programa Obzor Europa i dao preporuke za učinkovitiju potporu revolucionarnim inovacijama u Europi.
• Rezolucija od 14. prosinca 2023. o povećanju inovacijske, industrijske i tehnološke konkurentnosti povoljnim okruženjem za start-up i scale-up poduzeća, u kojoj je Parlament pozvao Komisiju da razvije sveobuhvatnu europsku strategiju za start-up i scale-up poduzeća kojom se promiču inovacije i rješavaju izazovi s kojima se suočavaju pojedinačni inovatori, osnivači, start-up i scale-up poduzeća u EU-u. Osim toga, od Komisije je zatraženo da podrži i olakša sudjelovanje inovativnih start-up i scale-up poduzeća u programima financiranja EU-a.
• Rezolucija od 19. lipnja 2025. o planu za čistu industriju, u kojoj je Parlament pozvao Komisiju da brzo provede dogovor i proširi predložene mjere dodatnim mjerama.

Više informacija o temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE).

 

Anne Ploeger / Kristin BECKER

11-2025