Opća načela industrijske politike EU-a

Cilj je industrijske politike EU-a povećati konkurentnost europske industrije kako bi ostala pokretač održivog razvoja i zapošljavanja u Europi. Digitalna tranzicija i prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo doveli su do usvajanja raznih strategija kojima se žele postići bolji okvirni uvjeti za industriju EU-a. Pandemija bolesti COVID-19 i rat u Ukrajini potaknuli su nove ideje o gospodarskom oporavku, obnovi i izgradnji otpornosti.

Pravna osnova

Članak 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi

Industrijska politika međusektorske je prirode i cilj joj je ostvariti okvirne uvjete koji pogoduju industrijskoj konkurentnosti. Dobro je uklopljena u niz drugih politika Unije, kao što su trgovina, unutarnje tržište, istraživanje i inovacije, zapošljavanje, zaštita okoliša, obrana i javno zdravlje. U skladu s člankom 173. UFEU-a industrijska politika EU-a posebno je usmjerena na:

• ubrzanje prilagodbe industrije strukturnim promjenama;
• poticanje okruženja pogodnog za inicijative i razvoj poduzetništva širom Unije, osobito malih i srednjih poduzeća;
• poticanje okruženja pogodnog za suradnju među poduzećima;
• podupiranje boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika inovacije, istraživanja i tehnološkog razvoja.

Postignuća

A. Uvod

Instrumentima industrijske politike EU-a nastoje se stvoriti opći uvjeti u kojima poduzetnici i poduzeća mogu pokretati inicijative, oživjeti svoje ideje i iskoristiti prilike, uzimajući u obzir posebne potrebe i značajke pojedinih sektora. Prednosti i nedostatci gospodarstva Unije, a osobito njezine industrije, analiziraju se u Komisijinim godišnjim izvješćima o jedinstvenom tržištu i europskoj konkurentnosti, koja pak mogu služiti kao poticaj za pokretanje političkih inicijativa na međusektorskoj i sektorskoj razini.

B. Na putu prema cjelovitoj industrijskoj politici

Od 1980-ih do 1990-ih godina cilj EU-a bilo je stvaranje jedinstvenog tržišta. Nakon uspostave ekonomske i monetarne unije 1992. i proširenja EU-a 1995. i 2004. nastojanja su preusmjerena na industrijsku politiku. Komisija je 2005. objavila komunikaciju u kojoj je predstavljen prvi integrirani pristup EU-a industrijskoj politici, uključujući program rada s međusektorskim i sektorskim inicijativama za jačanje proizvodnje u EU-u. U godinama koje su uslijedile glavne mjere bile su usmjerene, među ostalim, na osiguravanje održivosti potrošnje i proizvodnje, poticanje pristupa neenergetskim kritičnim sirovinama i uvođenje ključnih razvojnih tehnologija unutar okvira politike.

C. Od strategije Europa 2020. do nove industrijske strategije

Strategija Europa 2020. pokrenuta je 2010., a cilj joj je bio pametan, održiv i uključiv rast. Njome je bilo predviđeno sedam vodećih inicijativa, od kojih su četiri bile usmjerene na povećanje konkurentnosti industrija EU-a:

1. Unija inovacija;
2. Digitalni program za Europu;
3. Integrirana industrijska politika u doba globalizacije;
4. Nove vještine za nove poslove.

U komunikaciji Komisije iz 2011. naslovljenoj „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” istaknuta je potreba za strukturnim reformama i koordiniranim politikama kako bi se povećala konkurentnost EU-a i potaknuo dugoročni održivi rast.

Komisija je 2012. objavila komunikaciju „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak: ažurirana komunikacija o industrijskoj politici”. Njezin cilj bio je poduprijeti ulaganja u inovacije, s naglaskom na šest prioritetnih područja: i. napredne proizvodne tehnologije za čistu proizvodnju; ii. ključne razvojne tehnologije; iii. biološki proizvodi; iv. održiva industrijska i građevinska politika i sirovine; v. čista vozila i plovila  te vi. pametne mreže.

Godine 2014. Komisija je predstavila komunikaciju „Za europsku industrijsku renesansu”, čiji je cilj bilo zaustavljanje trenda slabljenja industrije i povećanje proizvodnih djelatnosti na 20 % BDP-a do 2020. godine. Komunikacija „Digitalizacija europske industrije” iz 2016. bila je usmjerena na digitalnu transformaciju, savladavanje izazova kao što su financiranje, standardizacija informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), velike količine podataka i vještine. Nadalje, 2016. je pokrenuta „Inicijativa za start-up i scale-up poduzeća”, čiji je cilj bio pružiti potporu inovativnim poduzetnicima za izgradnju vodećih svjetskih poduzeća. Industrije poput IKT-a, čelika, cementa, tekstila i kemikalija u opsežan su plan ključnih mjera uvedenih 2019. uključene komunikacijom Komisije naslovljenom „Europski zeleni plan”, čiji je cilj bila mobilizacija industrije za čisto i kružno gospodarstvo. Komisija je u ožujku 2020. predstavila „Novu industrijsku strategiju za Europu” kako bi se europskoj industriji pomoglo da bude predvodnik u prelasku na klimatsku neutralnost i digitalizaciji i kako bi se osnažila konkurentnost Unije i njezina strateška autonomija.

Međutim, donošenje strategije poklopilo se s pojavom pandemije bolesti COVID-19 odnosno dogodilo se prije uspostave plana NextGenerationEU. Stoga autori strategije nisu mogli uzeti u obzir posljedice pandemije na industriju EU-a. Kao odgovor na posljedice koje je pandemija bolesti COVID-19 ostavila na industrijske lance opskrbe i na konkurentnost EU-a, Parlament je u travnju 2020. donio rezoluciju o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica. Zastupnici su u studenome 2020. pozvali Europsku komisiju da predstavi revidiranu industrijsku strategiju.

Komisija je u svibnju 2021. ažurirala europsku industrijsku strategiju s naglaskom na otpornosti jedinstvenog tržišta EU-a, ovisnostima EU-a u ključnim strateškim područjima i potpori malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) i start-up poduzećima, kao i ubrzavanju zelene i digitalne tranzicije. Komisija je u rujnu 2020. već bila donijela Akcijski plan za kritične sirovine, koji je obuhvaćao prognostičku studiju o kritičnim sirovinama za strateške tehnologije i sektore do 2030. i 2050.

Komisija je u veljači 2021. predstavila Akcijski plan za poticanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije kako bi se dodatno poboljšala tehnološka prednost Europe i poduprla njezina industrijska baza. Cilj mu je bio poboljšati europske inovacije ispitivanjem revolucionarnog potencijala tehnologija na sjecištu obrambene, svemirske i civilne uporabe, kao što su računalstvo u oblaku, procesori, kibernetičke i kvantne tehnologije te umjetna inteligencija.

Sveobuhvatna invazija Rusije na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022., također je pridonijela daljnjem jačanju napora EU-a za postizanje konkurentnosti i otpornih lanaca opskrbe. Komisija i potpredsjednik Komisije/visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su 10. ožujka 2023. zajedničku komunikaciju o svemirskoj strategiji EU-a za sigurnost i obranu koja će EU-u omogućiti da zaštiti svoje svemirske resurse, brani svoje interese, odvrati neprijateljske aktivnosti u svemiru i ojača svoj strateški položaj i autonomiju.

Na temelju europskog zelenog plana Komisija je u veljači 2025. predstavila plan za čistu industriju, čiji je cilj ojačati europski sektor čistih tehnologija i istodobno osigurati industrijsku konkurentnost. U skladu s tim planom mobilizira se više od 100 milijardi EUR za potporu čistoj proizvodnji, s naglaskom na energetski intenzivnim industrijama i sektoru čistih tehnologija. Osim toga, plan uključuje i sektorske akcijske planove za automobilsku industriju, industriju čelika i metala te kemijsku industriju, kao i strategiju za biogospodarstvo.

Ključni elementi plana za čistu industriju uključuju:

• Smanjenje troškova energije: cilj je „akcijskog plana za priuštivu energiju” smanjiti račune za energiju i promicati prijelaz na niskougljično gospodarstvo;
• Povećanje potražnje za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u: „Aktom o ubrzavanju industrijske dekarbonizacije” u javnu nabavu uvest će se kriteriji održivosti i kriteriji za oznaku „proizvedeno u Europi”, dopunjeni dobrovoljnom oznakom intenziteta ugljika za industrijske proizvode;
• Mobilizaciju financijskih sredstava: Okvirom za državne potpore u okviru plana za čistu industriju omogućit će se brže odobravanje mjera državne potpore za potporu za energiju iz obnovljivih izvora i dekarbonizaciju industrije. Osim toga, Komisija će osnovati „Banku za dekarbonizaciju industrije”, bolje iskoristiti istraživački program EU-a Obzor Europa i predložiti izmjene Uredbe o programu InvestEU;
• Poboljšanje kružnosti kritičnih sirovina: poboljšanje procjene zahtjeva EU-a i osnivanje Centra EU-a za kritične sirovine za zajedničku nabavu tih materijala. Komisija će 2027. predložiti Akt o kružnom gospodarstvu;
• Bolje iskorištavanje trgovinskih sporazuma;
• Stvaranje Unije vještina kako bi radna snaga u EU-a stekla vještine potrebne za tranziciju.

Osim toga, Komisija je u ožujku 2025. objavila „Akcijski plan za čelik i metale” i „Akcijski plan za europski automobilski sektor”, a u svibnju 2025. novu strategiju za start-up i scale-up poduzeća.

Konkurentnost kemijske industrije predmet je „Akcijskog plana za europsku kemijsku industriju”, predstavljenog u srpnju 2025. Uz taj plan objavljen je skupni zakonodavni prijedlog o kemikalijama, delegirani akt o niskougljičnom vodiku i prijedlog za pojednostavnjenje pravila za vlade u osnovnoj uredbi Europske agencije za kemikalije.

D. Doba nulte neto stope emisija

Komisija je 1. veljače 2023. predstavila novi „Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija”, u kojem je utvrđen europski pristup za poticanje industrije EU-a s nultom neto stopom emisija s pomoću mjera za poboljšanje konkurentnosti industrije EU-a s nultom neto stopom emisija. Te mjere obuhvaćale su tri zakonodavna prijedloga objavljena 2023. i finalizirana prije europskih izbora u lipnju 2024.

i. Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, s ciljem da se podupre razvoj zelenih tehnologija utvrđivanjem referentnih vrijednosti za industrijske kapacitete EU-a do 2030., pojednostavnjenjem ubrzanih postupaka izdavanja dozvola, olakšavanjem pristupa tržištu za strateške tehnologije, poboljšanjem vještina radne snage s pomoću „akademija industrije s nultom neto stopom emisija” i stvaranjem koordinacijske platforme za djelovanje EU-a. Osim toga, Aktom je utvrđen cilj hvatanja i skladištenja najmanje 50 milijuna tona CO2 godišnje do 2030.

ii. Akt o kritičnim sirovinama, s ciljem da se poboljša sigurnost opskrbe sirovinama potrebnima za prelazak na nultu neto stopu emisija na sljedeća tri načina: i. uvođenjem referentnih vrijednosti za domaće kapacitete za rudarenje, proizvodnju i recikliranje; ii. stvaranjem „strateških projekata” s bržim postupcima izdavanja dozvola i boljim pristupom financiranju; i iii. uvođenjem zahtjeva za partnerstva sa zemljama koje nisu članice EU-a.

iii. Reforma modela tržišta električne energije, s ciljem da tržište postane otpornije, da se smanji učinak cijena plina na račune za električnu energiju i da se podupre energetska tranzicija.

Pristup koji podrazumijeva nultu neto stopu emisija uključuje i mjere za olakšavanje i pojednostavnjenje postupka pristupa javnom i privatnom financiranju na nacionalnoj razini ili razini EU-a. Usto uključuje i mjere za razvoj odgovarajuće kvalificirane radne snage te mjere koje se odnose na globalnu suradnju i međunarodnu trgovinu.

E. Programi potpore EU-a

EU ima brojne politike i inicijative, uključujući kohezijsku politiku, Obzor Europa (2021.–2027.) i Instrument za povezivanje Europe. Te inicijative imaju velike proračune, a zadaća im je promicanje područja kao što su MSP-ovi i inovacije, s ciljevima kao što je mobilizacija ulaganja u iznosu od najmanje 500 milijardi EUR do 2020. Institucije EU-a su 2025. započele pregovore o dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2028.–2034., koji uključuju prioritete potrošnje i dodjelu proračunskih sredstava.

Prva industrijska strategija za europsku obranu predstavljena je 5. ožujka 2024. u cilju povećanja rashoda za obranu, poboljšanja zajedničke nabave, osiguravanja predvidljivosti za obrambenu industriju i povećanja interoperabilnosti među europskim oružanim snagama. Predloženom uredbom o uspostavi europskog programa za obrambenu industriju želi se mobilizirati 1,5 milijardi EUR iz proračuna EU-a u razdoblju 2025.–2027. Tim će se sredstvima nastaviti povećavati konkurentnost obrambene tehnološke i industrijske baze EU-a. Komisija je u ožujku 2025. objavilaZajedničku bijelu knjigu o europskoj obrambenoj spremnosti 2030.

Komisija je 16. srpnja 2025. predstavila prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), tj. dugoročnog proračuna EU-a, za razdoblje 2028.–2034. Prijedlog uključuje izmjene postojećih programa i uspostavu novog fonda, Europskog fonda za konkurentnost, za ulaganja u strateške tehnologije.

Uloga Europskog parlamenta

Izmjenama Ugovora iz Maastrichta (1992.) industrijska politika po prvi put je uključena u obvezujuće sporazume među državama članicama EU-a, za što su u prvom redu zaslužne inicijative Parlamenta. Otad je Parlament usvojio brojne rezolucije i stajališta kojima je dodatno ojačana industrijska politika EU-a.

Neke od novijih rezolucija popisane su u nastavku:

• Rezolucija iz 2014. o akcijskom planu za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi;
• Rezolucija iz 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica;
• Rezolucija iz 2017. o europskoj svemirskoj strategiji;
• Rezolucija iz 2019. o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici;
• Rezolucija iz 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica;
• Odluka iz 2020. o osnivanju, nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu;
• Rezolucija iz 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu;
• Rezolucija iz 2022. o provedbi ažurirane nove industrijske strategije za Europu;
• Rezolucija iz 2023. o strategiji EU-a za poticanje industrijske konkurentnosti, trgovine i kvalitetnih radnih mjesta, u kojoj se navodi da bi cilj europske industrijske strategije trebao biti i. vodstvo u tehnologijama čiste energije; ii. jačanje postojeće industrijske baze; i iii. otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta te stvaranje gospodarskog rasta za sve Europljane, u skladu sa zelenim planom;
• Stajalište iz 2023. o donošenju akta o kritičnim sirovinama i uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama;
• Stajalište iz 2024. o donošenju uredbe o reformi modela tržišta električne energije u Uniji i stajalište iz 2024. o donošenju direktive o reformi modela tržišta električne energije u Uniji;
• Stajalište iz 2024. o donošenju akta o nultoj neto stopi emisija, kojim se uspostavlja okvir mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija;
• Rezolucija iz 2025. o Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane;
• Rezolucija iz 2025. o energetski intenzivnim industrijama;
• Rezolucija iz 2025. o planu za čistu industriju;

Više informacija o ovoj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.

 

Anne Ploeger

11-2025