Jezična politika
Europska unija (EU) učenje jezika smatra važnim prioritetom u sklopu napora koje ulaže u promicanje mobilnosti i međukulturnog razumijevanja. Višejezičnost smatra važnim elementom europske konkurentnosti i financira brojne programe i projekte u tom području. Zato je jedan od ciljeva jezične politike EU-a da svi građani EU-a, osim materinskim, vladaju još dvama jezicima.
Pravna osnova
U Europskoj uniji koja se temelji na geslu „Ujedinjena u raznolikosti” jezici su najizravniji izraz naše kulture. Jezična raznolikost europska je stvarnost i jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi se da Unija „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost”. U članku 165. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) naglašava se da su ciljevi djelovanja Unije „razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito nastavom i popularizacijom jezika država članica”, pri čemu se u potpunosti poštuju kulturna i jezična raznolikost (članak 165. stavak 1. UFEU-a).
U skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima zabranjuje se diskriminacija na temelju jezika (članak 21.) i Unija se obavezuje na poštovanje jezične raznolikosti (članak 22.).
Uredba Europske ekonomske zajednice br. 1, koja datira iz 1958. i kojom su određeni jezici koji su se koristili u nekadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici, mijenjala se zbog ulazaka novih država u EU. Uredba zajedno s člankom 55. stavkom 1. UEU-a utvrđuje službene jezike[1] Unije. U skladu s odredbama uredbe i s člankom 24. UFEU-a, svaki se građanin Europske unije može u pisanom obliku obratiti bilo kojoj instituciji ili tijelu Unije na jednom od tih jezika i dobiti odgovor sastavljen na tom istom jeziku.
Ciljevi
Jezična politika Europske unije temelji se na poštovanju jezične raznolikosti u svim državama članicama i na poticanju međukulturnog dijaloga u cijeloj Uniji. Kako bi se to uzajamno poštovanje provelo u praksi, Unija potiče poučavanje i učenje stranih jezika te mobilnost svih građana u sklopu programa posvećenih obrazovanju i strukovnom osposobljavanju. Poznavanje stranih jezika smatra se jednom od osnovnih vještina za koju je poželjno da je steknu svi građani Europske unije kako bi imali veće mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje. Komisija je u svojem doprinosu Socijalnom samitu za pravedna radna mjesta i rast održanom 17. studenoga 2017. u Göteborgu (Švedska) predstavila ideju europskog prostora obrazovanja, prema kojoj bi do 2025. postalo uobičajeno da „ljudi osim materinskog govore još dva jezika” (vidi komunikaciju naslovljenu „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet”). Osim toga, EU radi s državama članicama na zaštiti manjina na temelju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe.
Postignuća
A. Razvoj relevantnih politika i potpora istraživačkim projektima u području jezika
1. Potpora učenju stranih jezika
Vijeće Europske unije (Vijeće) je 22. svibnja 2019. donijelo preporuku o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ. U svojoj preporuci Vijeće poziva države članice da snažnije podrže učenje jezika tijekom obveznog obrazovanja, da većem broju nastavnika jezika omoguće usavršavanje u inozemstvu te da promiču inovativne metode poučavanja pomoću alata kao što su portal Europska platforma za školsko obrazovanje koja također ugošćuje platformu eTwinning.
2. Usporedivost podataka o jezičnim kompetencijama
Godine 2005. Komisija je objavila komunikaciju o europskom pokazatelju jezičnih kompetencija, instrumentu za mjerenje ukupnih jezičnih kompetencija u svim državama članicama. Europska unija potiče i upotrebu Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje Vijeća Europe. Taj je alat osmišljen u cilju pružanja transparentne, dosljedne i obuhvatne osnove za izradu programa stranih jezika i smjernica za sastavljanje kurikuluma, za oblikovanje nastavnih materijala i materijala za učenje te za ocjenjivanje razine poznavanja stranih jezika. Danas se u velikoj mjeri koristi u Europi i na drugim kontinentima.
Prema istraživanju Eurobarometra iz svibnja 2024. o Europljanima i njihovim jezicima 86 % građana EU-a slaže se da bi svatko trebao govoriti barem jedan jezik koji nije njegov materinski.
3. Europski centar za suvremene jezike Vijeća Europe i Europski istraživački centar za višejezičnost i učenje jezika
Europska unija blisko surađuje s dvama centrima za istraživanje jezika, a to su Europski centar za suvremene jezike Vijeća Europe (ECML) i Europski istraživački centar za višejezičnost i učenje jezika (Mercator). ECML potiče izvrsnost i inovacije u poučavanju jezika te pomaže građanima Europe da strane jezike uče na što učinkovitiji način. Njegovi su glavni ciljevi pomoći državama članicama u provedbi učinkovitih politika poučavanja jezika stavljajući naglasak na učenje i poučavanje jezika i podupiranje dijaloga, razmjenu najboljih praksi te podršku mrežama i istraživačkim projektima koji su povezani s programom. EU sufinancira projekte ECML-a kojima se promiče jezična integracija djece migrantskog podrijetla i uspostavljaju kriteriji kvalitete i usporedivosti za testove iz jezika i za ocjenjivanje znanja jezika. Mercator je pak uglavnom usmjeren na regionalne i manjinske jezike u Europi te radi na „stjecanju i popisivanju, istraživanju i studiranju, širenju i primjeni znanja u području učenja jezika u školi, kod kuće i preko kulturnog sudjelovanja”.
4. Europski magisterij iz prevođenja
Europski magisterij iz prevođenja (EMT) oznaka je kvalitete za sveučilišne prevoditeljske programe koji zadovoljavaju definirane profesionalne standarde i tržišne zahtjeve. Njegov je glavni cilj poboljšati kvalitetu osposobljavanja prevoditelja te visoko kvalificirane pojedince potaknuti na rad u struci u EU-u.
B. Akcijski programi
1. Program Erasmus+
Erasmus+ je program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2021. do 2027. Među posebnim ciljevima programa su promicanje učenja jezika i jezične raznolikosti. Putem Mrežne jezične potpore u okviru programa Erasmus+ sudionicima u aktivnostima u području mobilnosti nudi se pomoć kako bi naučili jezik zemlje domaćina. Programom Erasmus+ potiče se suradnja u cilju inovacija i razmjene dobrih praksi s pomoću partnerstva u području poučavanja i učenja jezika. Tim se programom svake godine financiraju i brojni projekti kojima se podupire poučavanje i učenje znakovnih jezika te promiču osviještenost o jezičnoj raznolikosti i zaštita manjinskih jezika.
2. Program Kreativna Europa
U okviru programa Kreativna Europa, iz potprograma Kultura pruža se pomoć za prevođenje knjiga i rukopisa. Na primjer, Nagradom Europske unije za književnost, koja se sufinancira iz tog programa, nagrađuju se novi autori i pruža se potpora u prevođenju kako bi se proširio optjecaj njihovih djela diljem Europe.
3. Europski dan jezika
Ohrabreni golemim uspjehom Europske godine jezika 2001. godine, EU i Vijeće Europe odlučili su da će se Europski dan jezika obilježavati svake godine 26. rujna različitim manifestacijama za promicanje učenja jezika diljem Europe. Tom se inicijativom želi senzibilizirati javnost o postojanju brojnih jezika koji se govore u Europi te je dodatno potaknuti na njihovo učenje.
4. Europska jezična oznaka
Europska jezična oznaka nagrada je koju Komisija dodjeljuje kako bi potaknula nove inicijative u poučavanju i učenju jezika. Od 1998. njome se pruža potpora školama, sveučilištima, centrima za osposobljavanje i drugim organizacijama na svim razinama obrazovanja, od ranog djetinjstva do cjeloživotnog učenja, diljem Europe (uključujući partnerske zemlje programa Erasmus+).
Svake se godine odabire određena tema u skladu s europskim ili nacionalnim prioritetima. (Za 2025. tema je građanski odgoj i obrazovanje — sudjelovanje u demokraciji, zajedničke vrijednosti i građanski angažman).
Nagrada se dodjeljuje školama i sveučilištima, centrima za obrazovanje i osposobljavanje, lokalnim i regionalnim vlastima, poslodavcima, udrugama i pojedincima koji su dali izniman doprinos kada je riječ o poučavanju i učenju jezika. Kriteriji za odabir uključuju: relevantnost za potrebe učenika, originalnost i kreativnost, sposobnost motiviranja učenika i nastavnika, europsku dimenziju.
Dodjela oznake omogućuje dobitnicima da steknu priznanje na nacionalnoj i europskoj razini, da podijele svoje inovativne metode poučavanja, nadahnu druge škole i organizacije te da promiču višejezičnost i međukulturno razumijevanje.
5. Nagrada „Juvenes Translatores”
Komisija svake godine dodjeljuje nagradu „Juvenes Translatores” za najbolji prijevod učeniku koji ima 17 godina i dolazi iz neke od država članica. Učenici mogu prevoditi s bilo kojeg i na bilo koji službeni jezik Europske unije.
6. eTranslation
Alat Europske komisije eTranslation usluga je strojnog prevođenja koju je razvila Glavna uprava za pismeno prevođenje (DGT) radi olakšavanja višejezične komunikacije diljem EU-a. Njome se institucijama, javnim upravama te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) u EU-u pomaže da prevode tekstove i dokumente na sve službene jezike EU-a, kao i na islandski, norveški i ruski. Usluga eTranslation podržava i višejezične internetske stranice EU-a i tako poboljšava pristup informacijama za koje još nisu dostupni tradicionalni prijevodi. Ta usluga doprinosi promicanju jezične raznolikosti i jednakom pristupu informacijama EU-a za sve građane.
Uloga Europskog parlamenta
A. Jezična raznolikost
Na početku treba napomenuti da je Parlament u vlastitoj komunikacijskoj strategiji usvojio jezičnu politiku višejezičnosti, što znači da su svi jezici EU-a jednako važni. Većina parlamentarnih dokumenata prevodi se na sve službene jezike, a svaki zastupnik u Europskom parlamentu ima pravo izabrati na kojem će jeziku EU-a govoriti. Isto tako, posjeti Kući europske povijesti i Parlamentariju (Centru za posjetitelje Parlamenta) dostupni su na 24 službena jezika Europske unije.
Parlament također ima aktivnu ulogu u promicanju jezične i kulturne raznolikosti pružanjem potpore audiovizualnim i književnim inicijativama u okviru programa Kreativna Europa. Konkretno, Nagradom publike LUX (nekadašnja Nagrada LUX), koju zajednički organiziraju Europski parlament i Europska filmska akademija, pozornost se skreće na iznimne europske filmove te se promiče njihovo titlovanje i širenje na svim službenim jezicima EU-a, čime se osigurava široka dostupnost i međukulturni dijalog.
Osim toga, u okviru potprograma Kultura u programu Kreativna Europa, Parlament podupire inicijative kao što je Nagrada Europske unije za književnost, kojom se nagrađuju novi autori i potiče prevođenje i optjecaj književnih djela diljem Europe. Tim se naporima zajedno jačaju jezična raznolikost, kulturna razmjena i pristup građana europskim kreativnim djelima.
Parlament je 11. rujna 2018. donio rezoluciju o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu. U toj je rezoluciji Parlament pozvao Komisiju da utvrdi najprikladnija sredstva za osiguravanje jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu te da razvije snažnu i koordiniranu strategiju za višejezično jedinstveno digitalno tržište.
Parlament je 19. svibnja 2021. donio rezoluciju o umjetnoj inteligenciji u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sektoru. Rezolucija je relevantna za jezičnu politiku jer se u njoj naglašavaju rizici i izazovi koje umjetna inteligencija predstavlja za jezičnu raznolikost. Međutim, u rezoluciji se ističe i potencijal umjetne inteligencije za olakšavanje i poticanje višejezičnosti, primjerice automatskim podnaslovljavanjem i sinkronizacijom.
Parlament i Vijeće donijeli su 20. svibnja 2021. Uredbu o uspostavi programa Unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ (Uredba (EU) 2021/817). U okviru ključne aktivnosti br. 1. tog programa obuhvaćene su mjere jezične potpore u kontekstu aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja. Komisija je 16. srpnja 2025. predstavila prijedlog novog proračuna (višegodišnji financijski okvir) za razdoblje 2028.–2034., u kojem je ponovno potvrdila predanost Unije jezičnoj raznolikosti i višejezičnosti kao međusektorskim prioritetima u obrazovanju, kulturi i komunikaciji. Prijedlogom se osigurava da će se u okviru programa Erasmus+ nastaviti pružati jezična potpora za mobilnost i uključivanje.
U članku 3. Uredbe o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) (Uredba (EU) 2021/818) ističe se da su ciljevi programa zaštita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti te promicanje europske kulturne baštine. U predloženom programu koji će ga naslijediti, AgoraEU (2028.–2034.), taj se cilj zadržava, s općim ciljem „promicanja kulturne i jezične raznolikosti i baštine”, uz podupiranje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora, zaštitu umjetničke i medijske slobode te zaštitu ravnopravnosti, aktivnog građanstva, prava i vrijednosti. Novi potprogram Media+ u okviru programa AgoraEU također je osmišljen za potporu višejezičnom audiovizualnom sadržaju i neovisnom novinarstvu, čime se doprinosi pristupačnosti jezika i borbi protiv dezinformacija. Parlament i Vijeće bit će suzakonodavci za relevantne uredbe. U svojoj rezoluciji od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup, Parlament je naglasio važnost učenja stranih jezika, posebno engleskog. Naglasio je potrebu da države članice poduzmu mjere za podupiranje razvoja jezičnih kompetencija na svim razinama, osobito u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, da prihvate cilj Vijeća Europe u pogledu višejezičnosti i postignu referentnu vrijednost u skladu s kojom će svi učenici najkasnije po završetku osnovnoškolskog obrazovanja u dovoljnoj mjeri poznavati barem još dva službena jezika EU-a. Osim toga, u rezoluciji je pozvao Komisiju da izradi alate kojima bi se državama članicama omogućila provedba preporuke Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika, praćenju napretka u skladu s tim i pružanju financijske potpore školama u kojima se poučavaju europski jezici, posebno materinski jezici građana EU-a koji žive u drugim zemljama EU-a. Također je pozvao države članice da prikupljaju usporedive podatke o učenju jezika.
U svojoj rezoluciji od 9. svibnja 2023. o provedbi revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama Parlament je naglasio važnost olakšavanja pristupačnosti (sinkronizacija, podnaslovljavanje, zvučno opisivanje ili drugo) na svim jezicima državnog područja na kojem se pruža audiovizualna medijska usluga. Zatražio je da se više napora posveti distribuciji europskih djela koja predstavljaju puni raspon europske jezične raznolikosti, uzimajući pritom u obzir ne samo službene, već i regionalne i manjinske jezike.
B. Pružanje potpore manjinskim jezicima
Parlament je 7. veljače 2018. donio rezoluciju o zaštiti i nediskriminaciji manjina u državama članicama EU-a. U toj se rezoluciji države članice potiču da zajamče poštovanje prava na uporabu manjinskog jezika i da zaštite jezičnu raznolikost u EU-u. U njoj se zalaže i za poštovanje jezičnih prava u zajednicama u kojima postoji više od jednog službenog jezika, a Komisija se poziva da u većoj mjeri potiče poučavanje i korištenje regionalnih i manjinskih jezika.
U svojoj rezoluciji od 17. prosinca 2020. o europskoj građanskoj inicijativi „Paket mjera za zaštitu manjina — milijun potpisa za raznolikost u Europi” („Minority SafePack”) Parlament je izrazio podršku toj inicijativi, čiji je cilj poboljšati zaštitu jezičnih manjina.
U svojoj rezoluciji od 22. studenoga 2023. o prijedlozima Europskog parlamenta za izmjenu Ugovorâ Parlament je pozvao na snažniju zaštitu regionalnih i manjinskih jezika te na njihovo uključivanje u buduće revizije Ugovorâ EU-a.
C. Konferencija o budućnosti Europe
U svibnju 2022. Konferencija o budućnosti Europe usvojila je svoje izvješće o konačnom ishodu. Ono uključuje prijedlog plenarne sjednice br. 48 o kulturi i razmjenama u kojem se navodi da bi EU trebao „promicati višejezičnost kao poveznicu s drugim kulturama od rane dobi. Manjinski i regionalni jezici iziskuju dodatnu zaštitu, uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o manjinskim jezicima i Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina. EU bi trebao razmotriti osnivanje institucije za promicanje jezične raznolikosti na europskoj razini. Od osnovne škole nadalje trebalo bi biti obvezno da djeca steknu najvišu moguću razinu znanja jednog aktivnog jezika EU-a koji nije njihov materinski. Kako bi se europskim građanima olakšala komunikacija sa širim skupinama Europljana i kako bi se poboljšala europska kohezija, države članice trebale bi poticati učenje jezika susjednih država članica EU-a u prekograničnim područjima i postizanje standarda na engleskom jeziku koji se može certificirati.”
Više informacija o toj temi dostupno je nainternetskim stranicama Odbora za kulturu i obrazovanje.
Anastasia MITRONATSIOU