Dugoročni proračun EU-a ukratko
Kako se EU financira i u što se novac ulaže? Saznajte što je dugoročni proračun EU-a i kako se o njemu odlučuje.
Od dugoročnog proračuna EU-a korist imaju milijuni studenata, tisuće istraživača, gradovi, poduzeća, regije i nevladine organizacije. Njime se doprinosi zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željezničkim prugama i zračnim lukama, čišćem okolišu i većoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a.
Proračun se temelji na ideji da je udruživanju sredstava ključno za osnaživanje Europe i povećanje blagostanja.
Aktualni dugoročni proračun obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027., no sljedeći proračun već je u pripremi. Postoje činjenice koje ne možemo zanemariti, kao što su poljuljana sigurnost nakon ruske agresije na Ukrajinu, slaba gospodarska konkurentnost i klimatske promjene. Kako bi se odgovorilo na njih, Unija mora ulagati u ono što je važno.
Što je dugoročni proračun EU-a?
U dugoročnom proračunu EU-a, poznatom i kao višegodišnji financijski okvir (VFO), utvrđeno je koliko EU može potrošiti na razna područja u razdoblju od najmanje pet godina. Prethodnim dugoročnim proračunima obuhvaćena su razdoblja od po sedam godina.
Uz godišnje proračune, EU ima i dugoročni proračun, što među ostalim olakšava planiranje programa koje namjerava financijski podržati, čime se poboljšava njihov učinak. Takva predvidljivost potrebna je primjerice istraživačima koji rade na znanstvenim projektima koji traju nekoliko godina.
Dugoročni proračun mora biti i donekle fleksibilan kako bi se moglo reagirati na nepredviđene krize i hitne slučajeve, kao što je primjerice bila pandemija koronavirusa. Stoga on obuhvaća i niz instrumenata koji omogućuju da se u slučaju neplaniranih okolnosti sredstva mogu koristiti za hitne potrebe.
Na primjer, Fond solidarnosti EU-a osmišljen je kako bi se pružila financijska pomoć državi članici u slučaju velike katastrofe, dok je namjena fonda za prilagodbu globalizaciji pomoći radnicima koji su zbog ekonomske krize ili strukturnih promjena u svjetskoj trgovini postali višak da pronađu novi posao.
Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a je više investicijski proračun. Njime se primjerice ne financira primarno obrazovanje ili nacionalna obrana; umjesto toga, naglasak je na područjima u kojima EU može ostvariti učinak kroz jačanje rasta i konkurentnosti ili pokazivanje solidarnosti u praksi.
Na što EU troši novac?
Iz proračuna se financiraju istraživanja i inovacije, ulaganja u transeuropske mreže i razvoj malih i srednjih poduzeća s ciljem poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta u EU-u.
U aktualnom dugoročnom proračunu najviše je novca izdvojeno za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku i okoliš. Poslije njih dolaze „kohezijski” programi, čiji je cilj pomoći siromašnijim regijama. Iz dugoročnog proračuna financiraju se i međunarodna humanitarna pomoć te razvojni projekti.
Saznajte više o programima koji se financiraju iz dugoročnog proračuna i potražite projekte u svojoj regiji.
Kako se financira dugoročni proračun EU-a?
Financiranje dugoročnog proračuna je složeno jer postoji nekoliko izvora prihoda. Među njima su:
- doprinosi država članica
- carine na uvoz proizvoda iz zemalja izvan EU-a
- kazne za poduzeća koja krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju
- od 2021., novi doprinos država članica koji se izračunava prema količini nerecikliranog plastičnog otpada.
U bližoj budućnosti možda će se uvesti dodatni izvori prihoda za proračun EU-a. U studenome 2023. Parlament je podržao prijedlog Komisije o uvođenju triju novih izvora: prihoda od trgovanja emisijama, prihoda od pristojbe na ugljik za uvoznu robu i doprinosa na temelju dobiti poduzeća.
Da bi prijedlog stupio na snagu, Vijeće EU-a treba ga jednoglasno donijeti i zatim ga svih 27 država članica treba ratificirati.
Kako se odlučuje o dugoročnom proračunu EU-a?
Aktualni dugoročni proračun EU-a obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. Prije isteka tog razdoblja Europska komisija izradit će prijedlog za sljedeći dugoročni proračun, što je planirano za 2025. godinu.
U svibnju 2025. Europski parlament donio je rezoluciju u kojoj su navedeni njegovi prioriteti za sljedeći dugoročni proračun.
Parlament je naglasio da sljedeći dugoročni proračun EU-a mora biti ambiciozniji, usmjeren na projekte koji donose koristi cijeloj Europi te da mora obuhvaćati ključne izazove kao što su sigurnost, konkurentnost, socijalna kohezija i klimatske promjene.
Zastupnici su zatražili demokratski nadzor nad proračunom, jednostavniji pristup sredstvima i fleksibilan proračunski okvir kako bi se moglo odgovoriti na nepredviđene krize. Uz to, pozvali su na uvođenje novih izvora prihoda kako bi se mogli otplaćivati postojeći dugovi i financirati prioriteti Unije.
Kad Komisija iznese svoj prijedlog, zastupnici će ga razmotriti i donijeti svoje pregovaračko stajalište. Zatim će započeti pregovore s državama članicama u Vijeću kako bi postigli dogovor prije kraja 2027.
Dugoročni proračun EU-a jednoglasno donose države članice u Vijeću, no ne mogu to učiniti bez prethodne suglasnosti Europskog parlamenta.
